„U ovom temeljnom gospodarskom resetiranju inovativne će tehnologije odigrati ključnu ulogu u poticanju rasta produktivnosti i stvaranju novih lokalnih tvrtki i visoko stručnih radnih mjesta koja potiču gospodarski oporavak i podupiru održiv gospodarski rast“, izjavio je nedavno direktor Microsofta Steve Ballmer. Slična rečenica u Eurohercu je, čini se, izrečena još devedesetih, kad su se opredijelili za vlastiti softver i rast tvrtke odlučili podržavati odgovarajućim tehnološkim rješenjima. „Vizija menadžmenta Euroherca i direktora informatike nije se promijenila – i danas se slažemo da je odluka o razvijanju vlastitih informatičkih rješenja bila ispravna i inženjeri Euroherca nastavljaju razvijati i svakodnevno nadograđivati naše softverske sustave“, s ponosa izjavljuje direktor Sektora informatike i član Uprave Euroherca Željko Kordić, dodajući da je još 1997. godine, kad je u Eurohercu počeo raditi kao pripravnik u informatici, tvrtka imala vlastitu aplikaciju za direktnu prodaju polica autoodgovornosti i kaska.
[Sandra Zanki]
Eurohercova informatička radionica počela je programirati i osmišljavati programske sustave još devedesetih. Zašto se tvrtka tada odlučila za izradu vlastitog programa, a ne za možda jednostavniju varijantu – kupnju na tržištu dostupnih gotovih rješenja?
Zapravo u to vrijeme nije bila baš velika ponuda softvera vezanih uz osiguranje. Stoga smo sve što se odnosilo na core business radili samostalno. Moj prvi posao bio je svladati osnove poslovanja tvrtke i pomoći da informatika besprijekorno prati u to vrijeme nagli razvoj Euroherca. Širili smo poslovanje, zapošljavalo se mnogo ljudi i svakodnevno se širila računalna mreža, a mi informatičari pružali smo im kvalitetnu potporu. Godine 2000. uslijedila je edukacija zaposlenih vezana uz Microsoftove tehnologije, a nakon dvomjesečne obuke kolega Igor Majer i ja počeli smo raditi na razvoju cjelovitoga informacijskog sustava za osiguranje. Nakon nekog vremena pokazali smo i prve rezultate. Tadašnji menadžment tvrtke uvidio je da ima smisla i potrebe nastaviti razvoj novoga informatičkog rješenja. Nakon toga u razvojni tim priključilo se još nekoliko kolega i tako je nastao Sizif – cjelovit informacijski sustav za osiguranje koji i danas koristimo i uspješno održavamo i razvijamo. No, koliko god smo bili uspješni, takav kompliciran sustav ne bismo mogli stvoriti bez goleme potpore kolega stručnjaka iz osiguranja.
Koliko je zahtjevan posao informatički podržavati pomalo konzervativnu industriju kakvo je osiguranje?
Slažem se da je osigurateljna struka informatički vrlo zahtjevna i upravo stoga je bio poseban izazov opslužiti takvu struku dobrim informatičkim rješenjem. Jer informatika može puno toga pružiti osiguranju, biti izvrtan alat u svakodnevnom radu i biti kvaliteta više u borbi na tržištu. Sustav koji smo osmislili nastao je na temeljima vlastitog iskustva u osiguranju, vlastitim tehnološkim procesima i vlastitim postavkama, a kako se tvrtka razvijala i mijenjala, tako smo informatičkim rješenjima pratili njezin napredak i rast. Informatički sustav kakav danas imamo počeo je razvijati dvočlani tim (Majer i ja), nakon toga je dugo bio četveročlani tim, da bi napokon u ovoj godini oformili pravi razvojni tim od deset djelatnika kako bismo bili spremni za sve buduće zadatke i izazove. Informatika je relativno mlada grana industrije i očekivati je još više i teže zahtjeve.
Na čemu trenutačno radi razvojni tim Euroherca?
U pripremi su nove, sadržajnije i redizajnirane web stranice, koje ćemo objaviti za petnaestak dana. Osiguranici će sada moći brže doći do svog osigurateljnog savjetnika i svih relevantnih informacija o našim proizvodima i uslugama. U pripremi su i mnogi interaktivni sadržaji koji će se u rad puštati postupno, a trebale bi dodatno povećati zanimljivost naše internet stranice, a sve s ciljem educiranja hrvatskih građana o osiguranju.
Intenzivno radimo na business inteligence rješenju koji bi bio nadogradnja na naš postojeći sustav. To je segment IT industrije koji je dosegnuo zavidnu razinu razvoja i kad se završi s implemetacijom, trebao bi dodatno povećati kvalitetu sustava.
Intenzivno radimo na konsolidaciji serverske infrastrukture. Virtualizaciju servera već smo odradili, čime smo izravno utjecali na smanjenje troškova informatike. Radimo na nadogradnji centralnog servera na kojem radi Sizif, kao i na nadogradnji storage sustava, čime bismo imali jedinstven diskovni sustav za sve bitne servise koje pruža informatika u Eurohercu. Planiramo raditi i na novom softveru za autoodgovornost i kasko, koji bismo postupno uvodili na sva prodajna mjesta, kao i na virtualizaciji radnih površina djelatnika, ali to sljedeće godine.
Što vi mislite koliko informatika može pomoći u lakšem preživljavanju krize?
Vječito je pitanje je li informatika trošak društvu ili ulaganje – po meni je to ulaganje, ali i ulaganje mora imati svoju granicu. Ne može se ulagati beskonačno, a da to nema konkretnih i utemeljenih rezultata. Svako ulaganje u nove tehnologije u pozadini bi trebalo imati čvrstu matematiku, odgovoriti na pitanja kao što smo - gdje smo sada, koliko sati utrošimo za određeni posao, koliko ljudi je angažirano, što donosi novo informatičko rješenje, koliko će se i kada to ulaganje isplatiti... Jedna kuna koju uštedimo na troškovima jednaka je otprilike četiri kune premije, ako ne i više. Iskustvo nam govori kako u racionalizaciji poslovanja tvrtke informatika ima ključnu ulogu.
Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Svijeta osiguranja
.jpg){kind=logo}
.jpg)
