Vjetar u leđa donosi novi Zakon o mirovinskim osiguranjima

Datum objave: 10.1.2014., 8:49
[Marijana Matković]

Četiri mirovinska društva koja upravljaju sa šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova u kojima je potkraj listopada bilo 201.743 članova, te 17 zatvorenih fondova, u kojima račun ima 23.019 osiguranika, krajem listopada upravljali su s 2,64 milijarde kuna. Od toga je malo manje od 500 milijuna bila imovina zatvorenih fondova. Gruba računica pokazuje da se prosječan iznos na računu osiguranika u trećem stupu kreće samo oko 12.000 kuna, što je nakon otprilike 12 godina štednje gotovo porazno. Pritom, naravno, treba uzeti u obzir da je to samo procjena, odnosno da oni koji redovito štede već desetak godina na računu sigurno imaju više, jednako kao što oni koji štede kraće razdoblje mogu imati manje. No, nakon gotovo 12 godina od izlaska prvoga dobrovoljnog fonda na tržište, broj osiguranika koji štede u trećem stupu i ukupna vrijednost imovine na računima definitivno su jako ispod potencijala.
 
 
Novi zakon ulijeva nadu
Dio razloga za to treba pripisati činjenici da se dobrovoljna štednja proteklih godina razvijala uz prilično zapreka. Prije svega, u stalnoj je sjeni obvezne mirovinske štednje, sustava u koji novac redovito stiže na temelju obveze uplaćivanja doprinosa. U međuvremenu su ukinute i porezne olakšice za pojedince koji uplaćuju štednju, a onda smanjeni i državni poticaji, sa 25 na 15 posto za sve uplate do 5000 kuna godišnje, što je pomalo obeshrabrilo dio osiguranika. U sjeni gospodarske krize, otpuštanja i smanjenja prosječnih plaća u posljednjih pet godina, vrlo je mali učinak jedine pozitivne mjere, odredbe po kojoj poslodavci koji uplaćuju štednju za svoje zaposlenike imaju pravo odbiti to od poreza, do iznosa od 500 kuna mjesečno, odnosno 6000 kuna godišnje po radniku. Iako poslodavaca koji uplaćuju štednju za radnike ima, to ni blizu nije postao način da se nagrađuju radnici i podiže razina njihove sigurnosti u starosti, kako bi to moglo biti. Vrlo je malo tvrtki koje takav oblik štednje imaju u svojim kolektivnim ugovorima, odnosno, češće, pravilnicima.  
Kako nema najava da bi se bilo što od toga uskoro moglo mijenjati, time su u velikoj mjeri ograničene mogućnosti da se dobrovoljna štednja u skorom razdoblju ozbiljnije razmaše. No, malo nade ipak daje činjenica da je u saborskoj proceduri novi zakon kojim bi se uredilo poslovanje dobrovoljnih mirovinskih društava i fondova, i to prvi put odvojeno od obveznih mirovinskih fondova, u posebnom zakonu, uz uvažavanje specifičnosti obaju sustava.
Ubuduće će se iznosi na računu do 50.000 kuna moći isplaćivati dvojako: ili tako da se novac prebaci u mirovinsko osiguravajuće društvo i ugovori mirovina, ili tako da se novac isplaćuje direktno iz mirovinskog fonda
Tako bi 2014. godina mogla biti godina prilagodbe na nova pravila i malo ozbiljnije edukacije o prednostima dobrovoljne mirovinske štednje i promjenama koje zakon donosi, a odnose se na osiguranike. One, doduše, nisu brojne, odnosno za same osiguranike najvažnija je novost to da će se ubuduće iznosi na računu do 50.000 kuna moći isplaćivati dvojako: ili tako da se novac prebaci u mirovinsko osiguravajuće društvo i ugovori mirovina, ili tako da se novac isplaćuje direktno iz mirovinskog fonda. Ostaje na snazi i odredba po kojoj se iznos do 10.000 kuna može isplatiti odmah, bez obveze da se poštuje minimalni rok za isplatu. Za osiguranike, pogotovo za one s malim iznosima štednje, to znači manji trošak isplate, budući da nema naknada koje su plaćali mirovinskom osiguravajućem društvu (iako su one u posljednje vrijeme znatno smanjene) te jednostavniju isplatu, s tim da i na taj način mogu dobiti do 30 posto sredstava odmah, a ostatak kroz isplatu jednakih udjela, najbrže u roku od pet godina.
Na taj bi se način mogao riješiti i "problem" onih koji bi došli u situaciju da zbog životnih okolnosti žele povući do 30 posto sredstava, a nisu željeli isplatu ostatka novca, odnosno žele ostaviti ostatak novca da se kapitalizira na računu. Za fondove koji su po ukupnoj neto imovini od početka ulaganja u "minusu" u odnosu na iznos koji su osiguranici uplatili, među ostalim i zato što su osiguranici od 2007. počeli koristiti pravo na isplatu i njihov broj raste, to je mogućnost da zaustave pad neto imovine i tako ostanu jači igrači na tržištu.
 
Povezivanje obveznih i dobrovoljnih fondova
Ostale promjene koje novi zakon donosi mogle bi pridonijeti jačanju sustava dobrovoljne štednje, prije svega zato što se zakonom otvara mogućnost da obvezna mirovinska društva upravljaju i dobrovoljnim mirovinskim fondom, što praktično omogućava spajanje postojećih društava na tržištu. Iako to ovisi o vlasnicima i sigurno se neće razmišljati o tome prije nego što zakon zaživi, čini se da u Raiffeisen i Erste plavi dobrovoljnim fondovima već ozbiljno razmišljaju o tome, barem po onome što kažu Damir Grbavac i Petar Vlaić, predsjednici uprava obveznih fondova. To bi s jedne strane trebalo omogućiti smanjenje troškova i bolju organizaciju društava, a s druge dati vjetar u leđa dobrovoljnim fondovima, koji će na taj način postati dio marketinga obveznih fondova, odnosno ravnopravan dio priče o budućim ukupnim mirovinama, kažu naši sugovornici. Štoviše, da je od početka bilo tako, odnosno da su obvezni fondovi osiguranicima mogli prikazati kolike će stvarno biti njihove buduće mirovine, sigurno je da bi dobrovoljna štednja dobila veći zamah, kaže Vlaić. Ukratko, sada se otvara mogućnost da se zajedničkim novcem drugog i trećeg stupa pokrene ozbiljnija medijska kampanja radi promocije dobrovoljne štednje, što bi moglo biti značajno, pogotovo za osiguranike koji će u drugom stupu provesti relativno kratko razdoblje i to da je upitno kad se može očekivati povećanje stope doprinosa za drugi stup. Predsjednica Uprave Croatia osiguranje dobrovoljnih fondova, Veronika Šapina Pezelj, ističe također kako novi zakon donosi modernija rješenja koja bi mogla olakšati poslovanje, ali i donekle komplicira stvari, što bi moglo poskupjeti poslovanje društava koja upravljaju fondovima.

Tako u 2014. fondovima preostaje usklađivanje s novim pravilima o pravima članova i njihovom informiranju, koja, sa stajališta osiguranika neće donijeti značajnije razlike, jer su i do sada morali biti pravodobno informirani, a poskupljuju poslovanje društva, kaže Šapina Pezelj. Dodaje kako je šteta da se u razgovoru oko novog zakona odustalo od otvaranja mogućnosti da se omogući isplata novca osiguranicima i prije 50. godine, u slučaju teže bolesti, što bi ovaj oblik štednje učinilo nešto konkurentnijim osiguranjima. No, još uvijek ostaju dvostruki poticaji – porezne olakšice za poslodavce i poticaji iz proračuna – pa to ostaje značajna prednost.
 
Napokon zakon koji uvažava posebnosti dobrovoljne štednje
Predsjednica Uprave Erste Plavi dobrovoljnih fondova, Senka Fekeža Klemen, ističe kako je dobro to što treći stup napokon dobiva svoj zakon, jer postojeći nije uvažavao posebnosti dobrovoljnih mirovinskih fondova, prije svega kad je riječ o pristupu prodaji i marketingu.
Postojeći zakon zanemarivao je činjenicu da se dobrovoljna mirovinska štednja na tržištu natječe s konkurentnim štedno-investicijskim  proizvodima, pa je bilo mnogo zapreka u onome što je dobrovoljcima zapravo najvažnije: privlačenju novih članova. Novi zakon mogao bi, čini se, povećati broj dobrovoljnih fondova na tržištu, o čemu razmišljaju u AZ fondovima. "Zakon donosi novosti vezane uz investicijske limite, što nam otvara mogućnosti osnivanja još jednog fonda namijenjenog najmlađim članovima, kao i proširenja investicijskih mogućnosti za postojeće portfelje", ističe Krešimir Gjenero, predsjednik Uprave AZ fondova. U AZ-u ne strahuju ni kad je riječ o priljevu novih osiguranika, odnosno Gjenero kaže kako je i ove godine u njihove fondove ušlo 9000 novih članova, unatoč teškim gospodarskim uvjetima, te vjeruje da će se pozitivni trendovi i nastaviti.
No, svi naši sugovornici slažu se da u 2014. neće treba očekivati jačanje dobrovoljne štednje u punom smislu riječi, jer su za to potrebni još neki preduvjeti. "Za jačanje dobrovoljne mirovinske štednje potrebno je još puno truda uložiti u edukaciju stanovništva o prednostima dobrovoljne mirovinske štednje i podizanju svijesti za potrebom iste.
Naime, s obzirom na to da je samo malo više od 224.000 članova u svim dobrovoljnim mirovinskim fondovima na tržištu, vidljivo je da je svijest o potrebi štednje za mirovinu još vrlo mala, te da smo tek dotaknuli tržište, što znači da je ovo štednja budućnosti", ističe Mandica Zulić, predsjednica Uprave Raiffeisen dobrovoljnog fonda. U 2014. se očekuje lagani gospodarski oporavak, čime bi se stekli uvjeti za dodatnu afirmaciju dobrovoljne mirovinske štednje kod građana, ali i među poslodavcima, koji bi uplatom dobrovoljne mirovinske štednje mogli dodatno stimulirati svoje zaposlenike, smatra naša sugovornica.

Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja broj 12/2013.