Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

U Udruženju osiguratelja očekuju da će ovaj put imati dovoljno vremena za raspravu o prijedlogu novog Zakona, što do sada uglavnom nije bio slučaj, te da će se u nju, uz Udruženje, aktivno uključiti Hrvatska agencija za nadzor  financijskih usluga, Hrvatski ured za osiguranje, Društvo aktuara Hrvatske i drugi zainteresirani subjekti. Također očekuju, a to im je iz Ministarstva financija i potvrđeno, da će prijedlog novog Zakona ići u redovitu saborsku proceduru s dva čitanja i raspravom o primjedbama i prijedlozima na predloženi tekst.
Ako se ta očekivanja obistine, bit će to stvarno velik korak za osigurateljnu industriju, jer su dosad zakoni i propisi kojima je regulirana njihova djelatnost predlagani i usvajani bez suradnje sa strukom, uglavnom po brzom postupku, a ako je struka i imala neke primjedbe na predložene akte, uglavnom se nisu usvajale.

U očekivanju rasprave o prijedlogu novog Zakona u Udruženju osiguratelja ovih se dana, među ostalim, radi i na realizaciji zaključaka donesenih na Danima hrvatskog osiguranja održanih u studenome prošle godine. Da podsjetimo, u završnici tradicionalnog i najvećeg godišnjeg skupa osigurateljne industrije doneseno je nekoliko zaključaka čije bi izvršenje, prema riječima Snježane Bertoncelj, „trebalo obilježiti sljedeće razdoblje kako u radu osiguravajućih društava tako i njihovih udruga“.

U prvom planu edukacija građana
Svakako jedan od najvažnijih i najzanimljivijih zaključaka sa skupa odnosi se na zadatak Udruženja osiguratelja, ali i drugih institucija, da organizira sustavnu edukaciju građana kako bi se povećala svijest građana o prednostima i socijalnoj ulozi osiguranja. Činjenica je da su u Hrvatskoj različiti oblici osiguranja još uvijek nedovoljno shvaćeni i prihvaćeni, a da se na osiguratelje u javnosti, kako to kaže predsjednik Uprave Triglava Marin Matijaca u intervjuu za ovaj broj našeg časopisa, „nerijetko gleda kao na profitere, a ne kao na djelatnost čije su usluge itekako važne za život pojedinca i društva u cjelini“.
Posebno se to odnosi na životna osiguranja, koja bi, kao što je to u razvijenim zemljama slučaj, trebala postati temelj obiteljske i vlastite sigurnosti tijekom radnog vijeka, ali i jamčiti pristojan standard života u starijim danima. Da ne idemo dalje, samo u Sloveniji ulaganja građana u životna osiguranja po stanovniku četiri su puta veća nego u Hrvatskoj, dok su u zemljama EU i desetak puta veća. To što vrijedi za životna, vrijedi i za imovinska osiguranja, kojima čovjek može zaštititi imovinu, izvore prihoda i dostići životni standard, jer bez svega može ostati u jednom trenu zbog požara, poplava, suša... Na sličan način možemo govoriti i o putnim, kasko i drugim osiguranjima kojima građani ne pridaju potrebnu pažnju. Sve to govori o određenom stupnju financijske nepismenosti građana, a jedna od ilustracija te nepismenosti je podatak iz istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu prema kojem čak deset posto ispitanika uopće ne zna što su to životna osiguranja, a 20 posto njih zna o tome vrlo malo.

Sve su to razlozi koji govore o velikoj opravdanosti zahtjeva za sustavnom edukacijom građana, a da se na tome konačno počelo i nešto raditi, potvrđuje i Snježana Bertoncelj:
„Već u siječnju predstavnici Udruženja osiguratelja bili su na razgovoru u Ministarstvu financija gdje se, kako je tom prigodom kazao ravnatelj Uprave za financijski sustav Damir Kaufman, već određeno vrijeme radi na projektu financijskog opismenjavanja građana u svim segmentima financijskih usluga – bankarskim, fondovskim, osigurateljnim ...Cilj je tog projekta da se kod ljudi već u ranijoj dobi, od srednje škole i fakulteta, potiče svijest o potrebi racionalnoga gospodarenja vlastitom imovinom. Dakako da smo mi osiguratelji zadovoljni što je takav projekt pokrenut i da smo ponudili punu suradnju u njegovoj realizaciji. Međutim, za realizaciju takvog sustavnog i sveobuhvatnog projekta bit će potrebni i vrijeme i novac, ali i gospodarske i političke prilike koje nam u ovom trenutku nisu sklone“, kaže Bertoncelj.

Zbog toga je, kako kaže naša sugovornica, u Udruženju odlučeno da osiguratelji sami i odmah ulože napore kako bi građane upoznali sa svim aspektima i vrijednostima različitih oblika osiguranja. Posao je povjeren Odboru za korporativne komunikacije Udruženja, koji bi u idućem razdoblju trebao pripremiti strategiju tog nastupa. Računa se na punu suradnju i pomoć HUO-a,  ali i Hanfe, čija bi nadzorna funkcija bila na neki način jamstvo da se dobro radi i da se štite interesi osiguranika.
„Za početak, zadovoljila bi nas politiku malih koraka, odnosno aktivnosti koje bi bile usmjerene na redovito informiranje javnosti putem medija, okruglih stolova o značenju i vrijednosti pojedinih vrsta osiguranja, različitih edukativnih aktivnosti za određene ciljane skupine, ali i za građane općenito. U konačnici,  očekujemo da će to prerasti u sustavnu akciju podizanja svijesti o kulturi osiguranja, u kojoj će osiguranje biti prezentirano kao gospodarska i društveno korisna djelatnost“, ističe Bertoncelj.

Bez crnih lista u osiguranju
Na Danima hrvatskog osiguranja istaknut je i zahtjev za suradnjom osiguratelja na razmjeni informacija o nesavjesnim internim zastupnicima koji nekvalitetnom prodajom nanose štetu cijeloj osigurateljnoj branši. Riječ je najčešće o tako zvanim „šetačima“, zastupnicima prodaje koji se sele od društva do društva i nesavjesnim poslovanjem čine štetu klijentima, društvu, a i osiguranju u cjelini. Bilo je čak prijedloga da se uvedu crne liste takvih“ šetača“ kako bi svi osiguratelji prilikom zapošljavanja novih zastupnika mogli vidjeti s kime imaju posla.
„Na proširenoj sjednici Vijeća Udruženja u prosincu zaključili smo ipak da su takve crne liste neprovedive zbog zaštite prava tih zaposlenika. Jer, teško je nekoga staviti na crnu listu, a da unaprijed ne postoje utvrđena pravila i procedura. Uglavnom, od crnih lista se odustalo, a njih ćemo nadomjestiti većom suradnjom osiguravajućih društava i razmjenom informacija, posebno prilikom novog zapošljavanja“, kaže Bertoncelj.
Kao jedan od prioritetnih zadataka Udruženja osiguratelja na Danima istaknut je zahtjev da se agencijama za zastupanje u osiguranju pruži pomoć i podrška u rješavanju nekih njihovih problema. Prije svega to se odnosi na zahtjev da se početnicima, odnosno novim zaposlenicima u agencijama, omogući određeni rad na manje zahtjevnim poslovima i prije polaganja licence za poslove zastupanja. Naime, edukacija i dobivanje licence za poslove zastupanja u osiguranju velik je trošak za agencije, pri čemu nitko tim agencijama ne može jamčiti da će se čovjek u kojeg su uložili i vrijeme i novac pokazati dobrim u svom poslu. U drugim zemljama već su davno uvidjeli taj problem pa, primjerice, u Austriji i Njemačkoj pripravnički staž s „manje zahtjevnim poslom“ traje od šest mjeseci do godine dana. O tome danas Bertoncelj kaže: “ Naš je stav da se početnicima prije polaganja licence omogući vrijeme za stjecanje iskustva uz određeni nadzor. To bi omogućilo agencijama selekciju među kandidatima za zastupnički posao, kako bi se izbjegli nepotrebni troškovi, a time bi se ubrzalo i širenje njihovih prodajnih mreža, koje su jedan od najvažnijih kanala za prodaju osigurateljnih proizvoda i usluga. Za takvo rješenje pokušat ćemo se kao Udruženje izboriti u postupku donošenju novog Zakona o osiguranju, koji je, kao što sam kazala, već započeo“.
I napokon, od novosti iz Udruženja spomenimo još da će ovih dana započeti priprema za nove Dane hrvatskog osiguranja, koji će se ove godine vjerojatno održati ranije nego prethodnih. Zasad je prijedlog da to bude polovicom listopada. Recimo da je i to značajna novina, jer je glavnina dosadašnjih primjedbi na sadržaj i rad najvećega godišnjeg susreta domaćih osiguratelja bila da pripreme za taj skup počinju vrlo kasno, zbog čega često izostaju prave teme, rasprave i zaključci koji bi nekoga na nešto obvezivali.

Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja