Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

Gospodine Krizmaniću, jesu li i nakon kolovoza premijski rezultati na razini proteklih mjeseci?
U kolovozu smo imali doista dobre rezultate, koji su nastavili trend ove godine. Ukupna bruto zaračunata premija u kolovozu je viša u odnosu na srpanj ove godine, kao i u odnosu na kolovoz prethodne godine.

Životna osiguranja u Hrvatskoj kao da gube dah. Na kraju srpnja pad premije iznosio je već tri posto. Zašto u brojnim drugim razvijenim, pa i manje razvijenim zemljama osiguratelji postižu puno bolje rezultate u životnim osiguranjima nego u Hrvatskoj?
Većina europskih zemalja već je izašla iz krize. Nažalost, u Hrvatskoj je situacija drukčija, mi realno još nismo izašli iz krize. O tome govore i makroekonomski pokazatelji - visoka stopa nezaposlenosti, deficit vanjskotrgovinske bilance, proizvodnja koja je u lošem položaju, svakodnevno propadanje poduzeća te loši financijski pokazatelji, od kojih je najznačajnija visoka nelikvidnost. No, hrvatsko tržište životnih osiguranja ima velik potencijal. Kao što kasnimo u oporavku i izlasku iz krize, a opterećeni tradicijom i očekivanjima iz prijašnjeg sustava, edukacijom i osvješćivanjem građana o potrebi štednje za mirovinu, u dugom roku i hrvatsko tržište osiguranja će morati doživjeti uzlet.

Jesu li građani u dovoljnoj mjeri i kvalitetno informirani o činjenici da su životna osiguranja jedan od najprimjerenijih načina štednje za stariju dob, ali i za sigurnost, kako vlastitu tako i cijele obitelji tijekom radnog vijeka? Točnije, jesu li se osiguratelji dovoljno uključili u educiranje građana?
U Hrvatskoj građani, nažalost, nisu dovoljno informirani o važnosti štednje kroz životno osiguranje. Razlozi za to leže u činjenici da bi se svi važni čimbenici trebali aktivnije uključiti u poticanje i stvaranje društva u kojem će se podrazumijevati da svaki radno sposobni građanin u RH ima policu životnog osiguranja. Kad kažem čimbenici, pritom mislim na državu, koja bi trebala poticati štednju građana kroz police osiguranja života, kao što potiče štednju u trećem mirovinskom stupu. Drugi važan čimbenik su osiguravajuća društva, a treći svakako društvo, koje bi trebalo već u školi učiti mlade ljude zašto je važno štedjeti.

Znamo da brojne europske zemlje na različite načine stimuliraju štednju građana kroz životna osiguranja. Kakav model stimulacije vi predlažete?
Kao što sam naglasio, važno je da se i država aktivno uključi u poticanje štednje kroz životno osiguranje. U sadašnjoj ekonomskoj situaciji teško je očekivati financijske stimulacije, ali uvesti porezne olakšice sigurno je moguće. Predlažem da se uvedu prave porezne olakšice, a ne, kao što smo imali, odgoda plaćanja poreza.

Vratimo se još malo Merkurovoj ponudi životnih osiguranja. Čemu zahvaljujete da su vaši poslovni rezultati u tom segmentu osiguranja bolji od prosjeka struke?
U poslovanju imamo veliku podršku matične kuće, Merkur Versicherunga iz Graza s tradicijom dugom 213 godina. Njihova nesebična podrška i know-how, te inovativnost omogućili su nam da se vinemo u sam vrh, na treće mjesto, prema tržišnom udjelu, svih osiguratelja u životnom osiguranju u Hrvatskoj. U ovoj godini izašli smo s redizajniranim životnim proizvodima, te novim atraktivnim osiguranjem od nezgode Sigurnost 500 %, što je izazvalo veliko zanimanje na tržištu. I tu ne mislimo stati, tako da i u idućem razdoblju planiramo izaći s potpuno novim i atraktivnim programima na hrvatskom osigurateljnom tržištu. Stalnim inovacijama i novom ponudom trudimo se slijediti našu misiju: biti predvodnik u osmišljavanju najboljih osiguranja za individualne potrebe. Uz to, Merkur osiguranje je jedno od rijetkih društava u Hrvatskoj koje u kontinuitetu pripisuje dobit policama životnih osiguranja. To je potvrda da je ulaganje u Merkurovu policu odlična i isplativa investicija. Ove godine obilježavamo 15 godina uspješna rada u Hrvatskoj.

Koliko je problem otkupa polica životnih osiguranja još uvijek prisutan u Merkuru i što sve nudite klijentima kako bi se izbjegao otkup police?
Svjesni teške gospodarske situacije u državi i lošega imovinskog stanja naših građana te nemogućnosti redovita plaćanja polica osiguranja, našim osiguranicima ponudili smo mogućnost kapitalizacije, mirovanja ili predujma po postojećem ugovoru. Sve te opcije povoljnije su za osiguranike u odnosu na otkup police.

Merkur je posljednjih godina imao i brz rast privatnih zdravstvenih osiguranja. Trenutačno ni zdravstvenim osigurateljima ne cvatu ruže. Kako ide Merkuru?
Ukidanje poreznih olakšica na usluge dodatnoga zdravstvenog osiguranja, pad kupovne moći građana zbog loše gospodarske situacije, doveli su do situacije da je u prvih šest mjeseci ove godine kod većine osiguratelja, pa tako i kod nas, zaračunata bruto premija za zdravstveno osiguranje pala u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Kako komentirate najavljeni ulazak HZZO-a u dodatna zdravstvena osiguranja?
To je još jedna u nizu nekonzistentnosti politike i uvjeta poslovanja u našoj zemlji, što dovodi do nesigurnosti i stvara velike probleme u poslovanju osiguravajućih društava. Zakonskom regulativnom  osiguravajuća društva bila su primorana ukinuti neke programe koji su zauzimali velik dio portfelja zdravstvenih osiguranja. Primjerice, prije nekoliko godina osiguratelji su imali zdravstvene programe koji su pokrivali isplatu naknade plaće djelatnicima za vrijeme bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Poslije je zakonom taj program morao biti ukinut, te je takvo pokriće bilo moguće samo za prva 42 dana bolovanja djelatnika. Međutim, prije nekoliko godina zakonodavac je ukinuo i takvu mogućnost pokrića. Tako su i premija i portfelj u zdravstvenom osiguranju znatno pali kod većine osiguratelja.

Nekako se čini da i za imovinska osiguranja vrijedi isto što i za životna – nedovoljna informiranost građana o vrijednostima tih osiguranja. Što učiniti da se i taj segment osigurateljne ponude približi europskim standardima?
Kad govorimo o osiguranju imovine, mora se priznati da je i taj dio premalo prepoznat kod građana. Građani su skloni ad-hoc ponašanju, a tako je i u slučaju osiguranja imovine. Kad se dogodi šteta na stambenom objektu ili objektu u izgradnji, kasno je razmišljati što se moglo učiniti. Samo zajedničkim nastupom osiguratelja i države može se educirati stanovništvo putem kampanja koje bi se trebale provoditi, poticaja te, kao što sam prethodno govorio, uvođenjem edukacije u škole. Nažalost, naš sustav je takav da kad mladi čovjek izađe iz obrazovnog sustava i ima sreće da se zaposli, zna glavni grad Bocvane, ali nije u školi upoznat s osiguranjem i ne zna upravljati vlastitim financijama.

Puno se govori o nelojalnoj konkurenciji među osigurateljima. Osim u automobilskim, problem je, kažu, izrazit i u imovinskim osiguranjima. Koliko je taj problem zapravo velik i što predlažete da se on izbjegne?
Budući da se ne bavimo autoosiguranjima, taj dio ne mogu komentirati. Međutim, što se tiče imovinskih osiguranja, tržište je slobodno i podržavamo tržišnu ekonomiju. Teško je govoriti o nelojalnoj konkurenciji s obzirom na to da cijene ovise o veličini portfelja i procjeni rizika koje osiguratelj može preuzeti, a koji su drukčiji za svako osiguravajuće društvo. Teško je ući u analizu i ustvrditi da je konkurencija nelojalna, ali svako društvo treba gledati pojedinačno.

Za osiguravajuća društva kaže se da vrijede onoliko koliko vrijedi i njihova prodaja. Koliko ljudi ima vaša prodajna mreža, kako se "regrutiraju", a kako educiraju?
Za nas su ključ uspjeha ljudi. Merkur osiguranje poznato je po tome da s osobitom pažnjom brine o svojim zaposlenicima, suradnicima, partnerima. Uspješne rezultate postigli smo zahvaljujući, među ostalim, i njima i na to smo ponosni.

Uz klasičnu prodajnu mrežu, koje kanale još koristite i koji donose najbolje rezultate?
Agencije su naš najveći prodajni kanal, a u malo manjoj mjeri internet.

Kako se Merkur priprema za skorašnju implementaciju odredaba Solventnosti II i koliko mu u tome pomaže matična kuća?
Trenutno aktivno radimo na pripremama za Solventnost II i u tome imamo veliku podršku matične kuće. Radili smo QIS studije 4.5 i QIS 5 te, za lakše provođenje, uvodimo i posebne programske alate.

Tko (ne)će preživjeti stroža pravila poslovanja koja donosi Solventnost II?
Uvođenje Solventnosti II povećat će troškove i umanjiti dobit osiguravajućih društava, a prema našoj procjeni i iskustvu, i znatno povećati kapitalne zahtjeve. Na preživljavanje će uvelike utjecati koliko će biti razdoblje odobreno za usklađenja s pravilima, što trenutno nije poznato.

Kad smo već spomenuli matičnu kuću Merkur Versicherung AG, kako se ona snalazi u ovim kriznim vremenima i kakve rezultate postiže u zemljama u kojima je prisutna?
Merkur Versicherung i cijeli koncern i dalje postižu odlične rezultate. Merkur Versicherung je u 2010. godini među 55 osiguratelja u Austriji bio na trećem mjestu u zdravstvenom osiguranju. Uz to, u 2010. ostvario je rast ukupne premije u iznosu 4,4 posto, što je više u odnosu na 2009. godinu, u kojoj je rast iznosio 3,28 posto. U osiguranju života u 2010. Merkur osiguranje u Bosni i Hercegovini je na prvome mjestu, Merkur Zavarovalnica Slovenija je na četvrtom, Merkur osiguranje Crna Gora također je na četvrtome mjestu, a Merkur osiguranje Srbija lani je zabilježilo rast ukupnog portfelja od čak 56 posto.

Kakve su ambicije Merkur osiguranja za sljedeće razdoblje i što smatrate da bi osiguratelji morali učiniti za brži rast i razvoj vlastite djelatnosti?
Naš je cilj daljnji rast premije te rast tržišnog udjela. Budući da osiguratelji uvelike ovise o općem ekonomskom stanju u državi, važno je da u svom nastupu na tržištu, u smislu podizanja svijesti i potreba za osiguranjem, budu jedinstveni i da u tome svakako dobiju punu podršku Vlade.


Razgovor je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja
Postanite naš PRETPLATNIK