Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

U mirovini i vi i vaši roditelji zajedno
Stanovništvo Europske unije postupno sve više stari. Podaci iz početka 2010. pokazuju da je udio osoba u dobi od 65 ili više godina iznosio 17,4 posto, dok je taj broj početkom 1985. iznosio 12,8 posto. Konstantan porast životnog vijeka, koji je bio evidentan u Europskoj uniji u prošlom stoljeću, rezultirao je porastom dugovječnosti. Doda li se tome efekt pada stopa fertiliteta, koji je najjasnije bio izražen posljednjih 30 ili 40 godina, s pravom se može očekivati nastavak demografskog starenja u idućih 50 godina.

Te demografske promjene postavljat će značajne izazove pred obitelji i pojedince. Tako će, primjerice, biti sasvim uobičajeno da ljudi odlaze u mirovinu, a da imaju žive jednog ili oba roditelja. Europljani postaju svjesni posljedica takvog trenda, barem što se tiče radnih odnosa.

Nikome se ne žuri u mirovinu
Prema istraživanju koje je proveo Eurostat, trećina sada zaposlenih Europljana izjavila je da bi željela nastaviti raditi i nakon dobi za normalno umirovljenje. Taj postotak u sjevernim zemljama, poput Danske, Estonije i Velike Britanije, iznosi više od 50 posto, dok u južnijim zemljama, poput Italije i Španjolske, iznosi malo više od 20 posto, a u Sloveniji 16 posto.

Gotovo dvije trećine Europljana smatra da treba dopustiti nastavak rada i nakon dobi za službeno umirovljenje. I ovdje, pogađate, postoji slična geografska uvjetovanost u odgovorima ispitanika. U Nizozemskoj i Danskoj s time se slaže devet od deset ispitanika, a u Grčkoj, Italiji i Sloveniji s time se slaže samo tri od deset ispitanika.

Planet staraca?
Istraživanje koje je proveo Eurostat pokazuje da je 71 posto Europljana svjesno da populacija stari, ali ih je samo 42 posto izjavilo da ih to zabrinjava. Takva percepcija prilično odudara od percepcije kreatora politike Europske unije, koji u većini smatraju demografsko starenje velikim budućim problemom i izazovom.