Samo 15 posto Hrvata ima životno osiguranje

Datum objave: 28.11.2011, 11:35
Oko 15 posto hrvatskih građana ima ugovoreno životno osiguranje, a gotovo svi oni (89 posto) namjeravaju i dalje ulagati, pokazalo je istraživanje GfK provedeno u rujnu 2011. na 1000 ispitanika starijih od 15 godina, ekskluzivno za  specijalno izdanje Banke "Tržište osiguranja", izvještava Bankamagazin.

Okrugli stol "Životno osiguranje - istine i zablude"
Magazin Banka danas organizira peti okrugli stol u okviru projekta Tržište osiguranja: "Životno osiguranje - istine i zablude", u partnerstvu s Udruženjem osiguravatelja HGK i uz pokroviteljstvo Erste osiguranja VIG. Tema je značaj životnog osiguranja u usporedbi s ostalim vrstama ulaganja građana. Realizacijom projekta Tržište osiguranja Banka nastoji pridonijeti financijskoj pismenosti javnosti.

Istraživanje GfK-a je pokazalo da je 66 posto ispitanika koji imaju životno osiguranje zadovoljno s takvim ulaganjem, dok ih 23 posto nije zadovoljno, ali znaju da im se ne isplati raskinuti ugovor, pa iz tog razloga nastavljaju ulagati. 

Mali postotak građana koji imaju ulaganje kakvo se u svijetu smatra najsigurnijim potvrdio je nerazvijenost životnih osiguranja u Hrvatskoj. Također, ispitanici su rekli kako su nedovoljno upoznati s prednostima i isplativosti ulaganja u različite vrste osiguranja, uključujući životno. Učenici i studenti su u skupini koja vrlo malo zna o osiguranjima. Hrvatsku tek čeka ozbiljan razvoj životnih osiguranja, a pitanje je da li je kriza problem ili prilika.

Dobre vijesti
Dobra je vijest da su ulaganja u životno osiguranje na drugom mjestu među aktualnim oblicima štednje građana, odmah iza štednje u bankama. Naime, od 35 posto građana koji imaju neki oblik štednje, svaki drugi ima depozite u bankama, a 42 posto njih uplaćuju životno osiguranje. Slijede građani koji štede, ali "u čarapi” - takvih je 18 posto.  

Posljednjih desetak godina životna su osiguranja u Hrvatskoj značajno porasla - premija je 2000. iznosila 759 milijuna kuna, a  2010. godine 2,46 milijardi kuna, što znači da se godišnja premija više nego utrostručila, kaže Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste osiguranja VIG.

Životno osiguranje u očima javnosti
Početna je pozicija bila vrlo niska te je rast bio očekivan. Osim toga, mirovinska je reforma podigla svijest građana o potrebi štednje za starost, a i porezne olakšice koje su bile na snazi do 2010. imale su značajnu ulogu u razvoju životnih osiguranja. Bertoncelj postavlja pitanje jesu li osiguratelji, u nastojanju da istaknu ulogu životnih osiguranja kao jednog od najznačajnijih vidova štednje za mirovinu, zanemarili drugi, također ključan element koji ih razlikuje od ostalih vrsta ulaganja - rizik smrti.

Ulaganje u životno osiguranje teško se može mjeriti s drugim financijskim proizvodima u smislu klasične "isplativosti“, promatrajući prinos na uložena sredstva. Vrijednost životnog osiguranja dobrim dijelom je u štednji, no postoji i drugi, jedinstveni aspekt, a to je zaštita koju pruža takvo ulaganje, objašnjava Bertoncelj.

Tijekom krize, tržište životnih osiguranja u Hrvatskoj bilježi minus, za deset mjeseci 2011. pad iznosi 0,3 posto. Sudionici okruglog stola Banke razgovarat će o potencijalu rasta životnih osiguranja te o tome kako pristupiti budućim osiguranicima, posebno kako zainteresirati mlađu populaciju.   

Govornici su Snježana Bertoncelj (predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste osiguranja VIG),  Igor Pureta (predsjednik Uprave Grawe Hrvatska), Tomislav Novačić (predsjednik Uprave Agram životno osiguranje), Tatjana Račić Žlibar (članica Uprave Uniqa osiguranja), Željko Jukić (direktor Sektora životnih osiguranja Croatia osiguranja) i prof. dr. Marijana Ivanov (Ekonomski fakultet Zagreb, Katedra za financije).




PREGLED NAJNOVIJEG BROJA

2012.
XV. godina, broj IV. 2012.


Institut za osiguranje
SorS
Život u plusu
ZAŠTITA - časopis za zaštitu i sigurnost osoba i imovine
Institut za ambalažu