OMF-ovi po prinosima na europskom vrhu - 6,19 posto

Datum objave: 1.3.2016., 8:55



Četiri obvezna mirovinska fonda u 2015. su ostvarila prosječan prinos od 6,19 posto, a od osnivanja, 2002. godine, 3,65 posto realnoga godišnjeg prinosa, objavili su mirovinska osiguravajuća društva na jučerašnjoj konferenciji za novinare. Od početka 2002. ukupne uplate doprinosa iznose 49,02 milijardi kuna, a neto imovina pod upravljanjem krajem 2015. Iznosila je 74,04 milijardi kuna, što predstavlja 22,5 posto BDP-a. Tako su obvezni mirovinski fondovi svojim članovima do početka 2016. ostvarili 25,02 milijardi kuna zarade.
Na kraju prošle godine broj članova u obveznim mirovinskim fondovima bio je 1.731.181, od čega njih oko pet tisuća u dinamičnom A fondu, oko 1,7 milijuna u uravnoteženom B fondu, a nešto manje od 19 tisuća u konzervativnom C fondu. Najveći dio ulaganja, od 53,8 milijardi kuna, lani se je odnosio na ulaganje u obveznice, a za milijardu kuna, na 7,7 milijardi poraslo je ulaganje u dionice. Značajniji projekti u kojima su sudjelovali bila je dokapitalizacija Podravke, Luke Rijeka, HPB-a te Tankerske Next Generation.

Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog i predsjednik Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, izjavio je da potencijal ulaganja OMF-a u ovom trenutku iznosi 10,75 mlrd kuna. Objasnio je kako zakonski limit ulaganja u dionice za OMF-ove iznosi 22,2 mlrd. kuna, što znači da su mirovinski fondovi sa svojim ulagačkim potencijalom daleko od limita. Kao potencijalne ulagačke mete predsjednici uprava OMF-a naveli su HEP, HAC, portfelj turističkih kompanija, energetiku (LNG i skladište plina), te zračne luke.
Područje našeg interesa ne znači bezuvjetnu odluku da ulazimo u ta ulaganja. Svaki fond će samostalno donositi odluku, ne nastupamo kao konzorcij", rekao je Damir Grbavac
Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ CO društva istaknuo je da je po udjelu imovine OMF-ova u BDP-u Hrvatska lider među tranzicijskim zemljama. "Prema OECD-ovu istraživanju hrvatski mirovinski fondovi spadaju u sam vrh ostvarenih realnih prinosa u Europi i imaju bolji realni prosječni prinos od njemačkih, švicarskih, belgijskih ili talijanskih mirovinskih fondova", komentirao je.

"Područje našeg interesa ne znači bezuvjetnu odluku da ulazimo u ta ulaganja. Svaki fond će samostalno donositi odluku, ne nastupamo kao konzorcij", rekao je Damir Grbavac, čelnik Raiffeisen društva, a Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ-a, naglasio je da fondovi neće ulagati prije nego što se uvjere da će navedena ulaganja biti korisna za članove društva.
 
Kako se moglo čuti, za potencijalno ulaganje u HAC, o čemu je nedavno u javnosti bilo najviše riječi, mirovinska društva imaju jako kvalitetnu stručnu podlogu, ali još nema konkretnog prijedloga Vlade.

"Vjerojatno je ulaganje u infrastrukturu, moguća je ulaganje i u dug i u dionice, ali ono što je sasvim sigurno, bez obzira na model koji bude odabran, jest da želimo imati kontrolu nad HAC-om u slučaju našeg ulaganja", izjavio je Vlaić.

Mirovinci smatraju da je u HAC-u moguće racionaliziranje poslovanja i povećanje prihoda i bez poskupljenja cestarine, među ostalim vraćanjem kamionskog prometa na autoceste, koje sada iz tog izvora ostvaruju samo 10 posto prihoda, što je daleko ispod prosjeka ostalih europskih zemalja.
Mirovinci smatraju da je u HAC-u moguće racionaliziranje poslovanja i povećanje prihoda i bez poskupljenja cestarine

Komentirajući ostvarene prinose te zamjerke koje se mogu čuti u javnosti kako ne ulažu dovoljno u dionice domaćih kompanija, Vlaić je u ime OMF-a kazao da su im na ruku išli visoki prinosi na hrvatske državne obveznice.

Ako se prilike u Hrvatskoj stabiliziraju, prije svega javni dug, prinosi na obveznice će padati, što će potaknuti rast cijene obveznici. U konačnici, to je dobro za naše članove, rekao je Vlaić i dodao da hrvatske dionice ostvaruju bitno niži rast od europskog prosjeka, ali da to znači da je potencijal rasta kvalitetnijih kompanija u Hrvatskoj velik.

Čelnici mirovinskih fondova osvrnuli su se i na rizike mirovinskog sustava, prije svega na napovoljna demografska kretanja.

Prema njihovim izračunima, mirovine budućih umirovljenika (zaposlenika koji sada ulaze u drugi stup) financirat će se 56 posto iz prvog stupa, a 44 posto iz drugog stupa. Osiguranik s prosječnom plaćom (prosječna bruto plaća u studenom 2015. iznosila je 8.185 kuna) imat će 2238 kuna mirovine iz I. stupa i 1788 kuna mirovine iz II. stupa.

Na konferenciji za novinare istaknuto je da takav izračun ukazuje na to da na svake tri kune uplaćene u prvi stup uplaćujemo jednu kunu u drugi stup, odnosno da svaka kuna uplaćena u drgom stup vrijedi kao 2,4 kune uplaćene u prvom stupu.

Na kraju prošle godine broj članova u obveznim mirovinskim fondovima bio je 1.731.181, od čega njih oko pet tisuća u dinamičnom A fondu, oko 1,7 milijuna u uravnoteženom B fondu, a nešto manje od 19 tisuća u konzervativnom C fondu. Najveći dio ulaganja, od 53,8 milijardi kuna, lani se je odonosio na ulaganje u obveznice, a za milijardu kuna, na 7,7 milijardi poraslo je ulaganje u dionice. Značajniji projekti u kojima su sudjelovali bila je dokapitalizacija Podravke, Luke Rijeka, HPB-a te Tankerske Next Generation.