Analitičari Raiffeisena pripremili su prvo ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize. Središnja tema broja su premije rizika, odnosno cijena zaduživanja izlaskom na tržišta kapitala izdavanjem državnih obveznica država članica eurozone te srednje i istočne Europe. Uz to, publikacija sadrži tekstove u kojima su obrađeni makroekonomski trendovi u Hrvatskoj, kao i nove revidirane prognoze za 2010. i 2011. godinu. Nadalje, analizirani su svjetski trendovi te je izložen pregled događanja na tržištu obveznica i dionica.
Hrvatska je 2010. započela izborom novog predsjednika Ivu Josipovića. Nakon tih izbora u prvi se plan vraćaju ekonomske teme, odnosno borba s recesijom, a pad ekonomskih aktivnosti od 5,7 posto u trećem tromjesečju 2009. upozorava na činjenicu da se oporavak gospodarstva neće ostvariti bez aktivnije uloge ekonomske politike.
Ništa bez promjene fiskalne politike
Stoga Vlada nastoji zakasnjelim interventnim mjerama zaustaviti negativan trend domaće proizvodnje i zaposlenosti, te podržati rast poduzeća koja imaju konkurentan proizvod ili uslugu te donose mogućnost povećanja realizacije te očuvanja zaposlenosti. Aktivnija uloga monetarne politike u borbi protiv recesije najavljena je i od guvernera, a HNB je spreman ubrzanjem procesa usklađivanja obvezne pričuve banaka prema ciljanim stopama ECB-a osloboditi dodatnu likvidnost i pomoći obnovi kreditiranja poduzeća uz nižu cijenu kapitala. Iako poželjne, navedene mjere neće biti dovoljne bez promjena fiskalne politike.
Naime, konkurentnost domaćih poduzeća u razmjerno maloj i otvorenoj ekonomiji poput Hrvatske nužno se uspoređuje s domaćim, ali i inozemnim poduzećima, prije svega regionalno. U usporedbi sa širim okružjem hrvatska su poduzeća opterećena višim financijskim troškovima izraženim prosječnom realnom kamatnom stopom na kredite i razmjerno višim fiskalnim troškom. Najavljene akcije monetarne vlasti i državne intervencije nastoje smanjiti financijski trošak poduzeća smanjenjem regulatornog troška (obvezna pričuva) i troška financijskih izvora (povećanje likvidnosti sustava) te smanjenjem rizika dužnika (državne garancije).
Bez povećanja konkurentnosti rada nema novih zapošljavanja
Međutim, izostaje akcija za smanjivanje fiskalnog i parafiskalnog opterećenja rada i kapitala, koja iziskuje bolne, ali nužne strukturne reforme. Bez povećanja konkurentnosti rada, a najbrži put je smanjenje fiskalnog opterećenja dohotka zaposlenih, neće doći do povećanja zaposlenosti, raspoloživog dohotka stanovništva i oporavka potrošnje. Drugim riječima, za izlazak iz krize nužna je učinkovitija i jeftinija država, što treba postići smanjenjem rashoda javnog sektora te paralelnim smanjivanjem poreznih stopa i parafiskalnih procedura te naknada na strani javnih prihoda. Posljedica provedbe strukturnih reformi je i snižavanje državnog rizika, izuzetno bitne kategorije za visoko zaduženo gospodarstvo poput hrvatskog.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
