Časopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

"Očekujemo da će i ove godine Dani hrvatskog osiguranja okupiti dvjestotinjak sudionika, prije svega predstavnike domaćih, ali i stranih društava za osiguranje, posrednika, zastupnika i aktuara, zatim predstavnike Ministarstva financija, Hanfe, Hrvatskog ureda za osiguranje i drugih institucija. Što se tiče tema i načina rada na ovogodišnjim Danima, nastojat ćemo obuhvatiti sve ono što je u trenutačnu bitno, pa i presudno za osigurateljnu industriju, a nastavljamo i s praksom panel rasprava o pojedinim važnim temama", kaže Snježana Bertoncelj.

Sadržaj diktiraju događanja
Da je izbor tema, kako kaže naša sugovornica, od životnog interesa za ljude koji rade u osigurateljnoj djelatnosti, potvrđuje i dnevni red ovogodišnjih Dana. Uvodna tema nosi naslov "Tržište osiguranja nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju" u kojoj će se pokušati odgovoriti na pitanja što to novo osiguratelje očekuje kako u zakonskoj regulativi tako i u slobodnoj tržišnoj utakmici u daleko širim okvirima nego što su sada. Sudionicima skupa zasigurno će pomoći izlaganje predstavnika iz Poljske Stanislava Borowskog o iskustvima tamošnjih osiguratelja nakon ulaska Poljske u EU.
Ništa manje nije zanimljiva ni tema "Financijska pismenost i zaštita potrošača". Nekoliko posljednjih godina u gotovo svim osigurateljnim razgovorima naglašava se kako je podizanje financijske svijesti građana o vrijednostima osigurateljnih proizvoda uvjet bržeg rasta i razvoja osigurateljne djelatnosti. Posebno se to odnosi na životna osiguranja, kao jedan od najsigurnijih oblika štednje, s obzirom na to da postojeći sustav državnih mirovina ne može građanima osigurati pristojan standard nakon odlaska u mirovinu. Sudionici skupa moći će od predstavnika Udruženja osiguratelja iz Austrije čuti kako ta zemlja provodi program financijskog opismenjavanja stanovništva. U istom bloku bit će riječi i o ulozi socijalnih medija u osiguranju, a slijedi panel rasprava o "Ulozi medija u financijskom opismenjavanju stanovništva". Osigurateljima će se u tom dijelu pridružiti urednici i novinari iz javnih medija.   I treća tema prvoga radnog dana zasigurno će izazvati pažnju sudionika skupa. Bit će riječi o prodaji i marketingu, a sudionici skupa moći će čuti iskustva iz nekih europskih zemalja. Ujedno, bit će to uvod u drugu panel raspravu pod nazivom "Budućnost prodajnih kanala u Hrvatskoj", u kojoj će direktori prodaja iz pojedinih društava za osiguranje, te predstavnici Udruženja zastupnika i Udruženja posrednika u osiguranju pokušati odgovoriti na pitanje što u budućnosti mogu očekivati zastupnici prodaje, agencije i brokeri, kakvo će mjesto u prodaji pripadati bankoosiguranju i internetskoj prodaji. U istom bloku predviđene su i teme o direktnom marketingu te propuštenoj prodaji osiguranja.
Drugi radni dan bit će obilježen skorom primjenom novih pravila osigurateljnog poslovanja koje donosi Solventnost II. Prije svega to se odnosi na upravljanje operativnim rizicima, a očekuje se da će u tom dijelu biti govora i o tome kako se domaći osiguratelji pripremaju za implementaciju odredaba iz Solventnosti II u svoje poslovanje. Spomenimo još da će se drugog dana raspravljati o novim proizvodima osiguranja, o čemu će se također čuti inozemna iskustva, te da će biti riječi i primjeni novih Medicinskih tablica za utvrđivanje visine pravične novčane naknade kod neimovinskih šteta.
Dakako, kaže Snježana Bertoncelj, ovo što trenutno stoji u dnevnom redu nije i konačan scenarij. Moguće je da se pojavi još poneka tema, ovisno o interesu struke, ali i od mogućih događaja u razdoblju do održavanja Dana hrvatskog osiguranja.

Prvo čitanje novog zakona
Jedna od mogućih tema je i novi zakon o osiguranju, čiji prijedlog ovih dana "češlja" posebna radna skupina u kojoj se, uz predstavnike Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Hrvatskog ureda za osiguranje i Hrvatskog aktuarskog društva, nalaze i predstavnici Udruženja osiguratelja. Našu sugovornicu zamolili smo da nam kaže nešto o radu te radne skupine, te da ocijeni rješenja koja su ponuđena u prijedlogu novog zakona.
"Još je teško dati cjelovitu ocjenu prijedloga novog Zakona jer puno toga nije još proučeno", kaže Snježana Bertoncelj i dodaje: "Očekuje se da i društva za osiguranje dadu svoje mišljenje i prijedloge na tekst novog Zakona i moram priznati da sam tu pomalo razočarana. Sada kad valjda prvi put imamo prigodu od početka sudjelovati u kreiranju novog zakona o osiguranju, kad za to imamo i dovoljno vremena, jer prijedlog ide u redovitu saborsku proceduru, reagiranja iz društava prilično su mlaka i nema komentara kakve sam očekivala. Možda sam u tim očekivanjima bila i malo preoptimistična, ali ipak mislim da bi se osiguratelji morali više angažirati u kreiranje novog zakona. Jer, riječ je o zakonu po čijim ćemo odredbama poslovati, pa i onom nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju", kaže Snježana Bertoncelj.
Od pozitivnih rješenja koje donosi prijedlog novog zakona naša sugovornica u prvi plan ističe da on više ne sadrži odredbu iz starog Zakona, po kojoj društva za zastupanje u osiguranju nisu mogla biti vlasnički povezana s društvima za osiguranje i reosiguranje, drugim društvima za zastupanje u osiguranju i brokerima. Ta je zabrana za brokere, po logici njihovih ovlasti, i dalje ostala u prijedlogu zakona. Ako ovakav zakonski prijedlog prođe, to znači da će osiguratelji ponovno moći osnivati vlastite agencije za zastupanje, što je nekad bila uobičajena i pozitivna praksa, ali su zbog zakonske zabrane morali na vrat na nos te agencije prodati. Pozitivno je i to što novi zakon više ne ograničava osiguratelje u vrsti izdvojenih poslova, nego im omogućava takvo izdvajanje, uz prethodnu suglasnost Hanfe. U praksi to znači da će ubuduće osiguratelji moći, primjerice, računovodstvo povjeriti nekoj vanjskoj tvrtki ili spojiti dva računovodstva ako je riječ o grupaciji s više društava za osiguranje i slično. Pozitivnim se može označiti i to što će povećanje temeljnog kapitala koje nameće Solventnost II pratiti strože odredbe o internoj kontroli, s jasno definiranim funkcijama aktuara, revizora, risk menadžera i drugoga stručnog kadra. Bit će to doprinos bržem prilagođavanju poslovnim procesima koje nameću europski standardi. Kad je riječ o iznenađenjima u prijedlogu novog Zakona, to je, prema mišljenju naše sugovornice, niz odredbi koje ovlašćuju Hanfu da naknadno propiše uvjete i kriterije za stjecanje ili gubitak pojedinih prava za osiguratelje, što može pojačati ozračje netransparentnosti, na što su inozemni ulagači osobito osjetljivi. Nejasne su i odredbe kojima je Hanfi nametnuta obveza da najmanje jednom godišnje procjenjuje i ocjenjuju poslovanje društava za osiguranje i za reosiguranje. Naime, nije najjasnije je li posrijedi izravni nadzor ili je ta obveza  zadovoljena uvidom u redovita izvješća i izvješća na zahtjev Hanfe.

Otkud sad osigurateljna apstinencija?
A na naše pitanje što bi s novim Zakonom trebalo promijeniti u odnosu na dosadašnju praksu, naša sugovornica kaže: "Mislim da u novi zakon o osiguranju treba unijeti odredbu kakva je sadržana u Hanfinom prijedlogu novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a to je da se isplatama mirovina mogu baviti i društva za osiguranje. To je vrlo dobar prijedlog jer građanima daje mogućnost izbora kakvu sada nemaju. Nadalje, bilo bi dobro kad bi novi zakon obvezivao da se po njegovim odredbama moraju ravnati svi koji se na bilo koji način bave poslovima osiguranja, a ne da te odredbe vrijede samo za društva za osiguranje. I napokon, u novi zakon trebalo bi unijeti ono na čemu već dugo inzistiramo – da zastupnici prodaje izvan osiguravajućih društava ne moraju za svoj posao unaprijed imati licencu, nego da im se omogući pripravnički staž u kojem bi mogli obavljati određene zastupničke poslove pod kontrolom mentora. Takav pripravnički staž trebao bi trajati od šest mjeseci do najviše godinu dana", predlaže Snježana Bertoncelj.
Naravno, naša sugovornica odmah ističe kako su tek početna razmišljanja o prijedlogu novog zakona jer je on tek u prvom čitanju. Bit će toga još, pogotovo ako se u većoj mjeri u kreiranje novog zakona uključe osiguratelji. Zapravo, ako išta može čuditi u cijeloj toj priči, onda je to ta osigurateljna apstinencija, iako su ti isti osiguratelji u pravilu kritički raspoloženi prema zakonskim rješenjima koja im određuju pravila poslovanja.


Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja