Živahna je ova 2010. u našoj industriji. Svašta se događa, a tek je sredina godine. Basler je napokon objedinio sve tri tvrtke u jednu. VIG je spojio Cosmopolitan i Helios u Helios VIG. A promjene su i u upravama mnogih tvrtki. Basler je dobio novog predsjednika Uprave. Doveo je Darka Cesara, i to je jedan od najvećih transfera u osigurateljnoj industriji. Samim time je i Merkur dobio novog predsjednika Uprave.
Novospojeni Helios VIG po prirodi stvari ima i novo-staro vodstvo, ali i Kvarner VIG novog predsjednika Uprave. Kao što već svi znaju, novu Upravu ima i Croatia osiguranje, koje u svoje redove dovodi i Svemira Kalinića. To je moglo i očekivati, ali treba primijetiti da je to svojevrsni presedan za Croatiju, koja prvi put izvana dovodi osigurateljnog stručnjaka na tako visoku funkciju.
Novi ljudi su i u vodstvu Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje, nakon što je Marijan Ćurković otišao u zasluženu mirovinu, a i Udruženje osiguratelja ima novu predsjednicu koja nam se nasmiješila s naslovnice prošlog broja Svijeta osiguranja.
Doista za pola godine puno događaja. Jesu li oni uzrokovani krizom ili je riječ o prestrojavanju koje se kondenziralo u ovih pola godine? Meni se čini da nam te sve promjene govore kako kao industrija ne očajavamo nego pokušavamo mijenjati i poboljšavati stvari.
Nakon godišnjih odmora, čeka nas zasigurno još promjena, ali i novih izazova. Čeka nas daljnje približavanje EU, što će zasigurno utjecati i na našu industriju. Čekaju nas i Dani osiguranja, koji su na prekretnici. Do sada su Dani osiguranja djelomično uspješno ispunjavali svoju ulogu kao mjesto susreta ljudi iz osigurateljne branše. Kažem djelomično, jer su često izostali čelni ljudi osigurateljne industrije, pa i čelnih ljudi Hanfe, a koliko se sjećam, ministar financija došao je samo jedne godine.
Taj čest nedolazak spomenutih ljudi uzrokovao je i sve manju medijsku pozornost Dana osiguranja. Poput nepisanog pravila, kada dođe ministar, dolaze i kamere, bez njega nema kamera ni televizijskih ekipa. Stoga je uloga Dana osiguranja u promociji hrvatskog osiguranja također bila samo djelomično uspješna.
Djelomično uspješno su Dani osiguranja artikulirali i naše interese prema široj javnosti. I opet kažem djelomično uspješno jer, iako smo u pravilu raspravljali o aktualnim problemima, često su se trošili na prestručne i preuske teme iz samo jedne oblasti. Tu je najbolji primjer zdravstveno osiguranje, koje u pravilu ima na raspolaganju četvrtinu vremena svake godine iako zauzima manje od 3 posto ukupne premije osiguranja. Istodobno (pre)rijetko smo raspravljali o liberalizaciji automobilske odgovornosti ili problemima tehničkog rezultata u kasku ili problemima koje imaju vlasnici agencija za prodaju životnih osiguranja.
Dani osiguranja bili su i djelomično uspješni u kvaliteti izlaganja. Bilo je stvarno zanimljivih i korisnih izlaganja. Vrlo često citiram Sandru Švaljek, koja je upravo na Danima prognozirala da se hrvatske mirovine neće oporaviti još 30 godina ako se odmah i znatno ne poveća izdvajanje u treći stup. Bila je to poruka koja je trebala potresti cjelokupnu javnost. No, bili smo koji put svjedoci i predavanjima posve nedoraslima takvoj manifestaciji, predavanjima kojima je cilj bila samoreklama izlagača ili njegove tvrtke.
Kao netko tko je prisustvovao na svim Danima osiguranja do sada, mogu reći da im doista treba novi vjetar u leđa. Prvi korak u tom smjeru je već napravljen. Promijenili smo lokaciju iz Opatije u Zadar. No, to neće biti dovoljno. Prije svega pred organizacijskim odborom stoji zadatak da Dane osiguranja pretvore u prestižni skup na koji će sa zanimanjem dolaziti čelnici osigurateljne industrije, ali i predstavnici drugih financijskih sektora, tijela za nadzor, ministarstva financija, gosti iz inozemstva.
To će uspjeti samo ako se cjelokupna industrija osiguranja senzibilizira i angažira da dnevni red i izlaganja budu na razini koju takav skup zaslužuje. A naša industrija ipak ima što reći. Pogotovo u ovoj kriznoj godini.
Piše: Neven Tišma