Hoće li dijeliti i odgovornost za minus?
Neposredno uoči sjednice javnost su ponovno uzburkale ideje ravnatelja Hanfe Ante Samodola, koje kao probni balon već dulje vrijeme pušta kroz medije, među ostalim o potrebi da se izmijeni vlasnička struktura mirovinskih društava koja upravljaju fondovima, tako da osiguranici postanu suvlasnici 50 posto tih društava i uđu u upravljačku strukturu i nadzorne odbore društava. Druga ideja koju već dulje vrijeme promiče Samodol jest to da je drugi stup u Hrvatskoj preskup, te da bi trebalo preispitati visinu naknada koju osiguranici plaćaju društvima za upravljanje imovinom. Nastavak je to Samodolove teze još iz studenoga prošle godine, kad je na Konferenciji o poslovanju mirovinskih fondova u Splitu ravnatelj Hanfe objavio računicu u kojoj je objedinio apsolutno sve troškove sustava (i one koje financiraju osiguranici kao članovi fondova i one koji se financiraju iz proračuna) i usporedio s dobiti koju su ostvarili fondovi, na štetu – fondova. U Ministarstvu gospodarstva objema tezama nisu previše skloni, iako će i one biti predmet rasprave u okviru Povjerenstva. Prva zbog toga što bi ulazak osiguranika u vlasništvo društava koja upravljaju fondovima bio protuustavan s aspekta zaštite slobode poduzetništva, a druga prije svega zbog problema istaknutoga na početku teksta. Naime, Ministarstvo je s mirovincima već postiglo dogovor o tome da će društva za upravljanje fondovima preuzeti financiranje Regosa izdvajanjem 10 kuna po osiguraniku, dok bi se proračunska sredstva kojima se sada financira Regos, usmjerila u isplatu dodatka za umirovljenike koji sada nemaju to pravo. No, nije do kraja jasno zašto Samodol priča takve priče, čak ni nakon što je u dva intervjua u medijima imao priliku pojasniti što zapravo misli.
Naime, ulazak osiguranika u vlasničku strukturu mirovinskih fondova ne podrazumijeva samo sudjelovanje osiguranika u upravljanju i nadzornim odborima fondova, nego i – njihovu odgovornost za to kako će fondovi i u što ulagati, pa nije jasno kako bi, u slučaju nekoga većega gubitka vrijednosti imovine – vlasnici dijelili odgovornost za minus, a onda i obvezu da nadoknade taj minus u slučaju da je prinos fonda manji od zajamčenoga. Ako misli mijenjati i tu zaštitnu odredbu, onda je pitanje kakva bi bila korist osiguranika od toga da sjede u upravi društva, odgovaraju za ulaganja i ako u tome zajedno s fond menadžerima donesu lošu odluku, trebaju podijeliti obvezu nadoknade minusa, koju sada ima samo društvo, odnosno njegov osnivač.
Pitanja za neku drugu vlast
Drugo pitanje Hanfinih namjera nadovezuje se, pak, na činjenicu da upravo Hanfa ima ovlasti za smanjenje naknada za upravljanje, što je u nekoliko navrata dosad i činila. "Ako i dalje misli da su previsoke, ravnatelj Hanfe može predložiti daljnje smanjenje", kaže jedan od fond menadžera koje smo zamolili za komentar, uz napomenu kako valja priznati da je Samodol pritom bio korektan. Naime, znatno smanjenje naknada bitno bi ugrozilo poslovanje fonda s najmanjim brojem članova, Erste Plavi. No, umjesto administrativnog smanjenja naknade za sve fondove jednako, Hanfa je već davno mogla odrediti naknade razmjerno broju članova u fondu, čime bi se zaštitili manji, a više uzelo od većih fondova.
I ta bi pitanja, kako doznajemo u Ministarstvu gospodarstva, trebala biti na dnevnom redu Povjerenstva, no teško je reći kakav bi rezultat konačno organizirana stručna rasprava mogla imati, s obzirom na to da će za neke stvari vjerojatno trebati mjeseci, a krajem godine održat će se izbori. Tako sva ta, ali i neka druga bitna pitanja o kojima zasad nema govora (kao što je pitanje u kojem smjeru dalje razvijati drugi stup, treba li ostati obvezan i treba li povećavati izdvajanja u fondove, ali i nastavak razvoja trećeg stupa), ostaju za novu vlast.
Članak je preuzet iz tiskanog izdanja
Svijeta osiguranja
.jpg){kind=logo}
.jpg)
