Financijska imovina EU građana zbog svjetske financijske krize smanjena je 8 posto, no prema istraživanju koje je proveo Allianz GI, predviđa se da će Europa taj pad nadoknaditi do 2011. godine.
Građani SAD-a pretrpjeli veće štete
Prema istraživanju koje je proveo Allianz GI, udio financijske imovine stanovništva u BDP-u prije krize, 2007. godine, u SAD-u je iznosio 328 posto, u Europskoj uniji je bio nešto niži 220 posto, u Japanu 310 posto, a u zemljama Srednje i Istočne Europe skromnih, ali znakovitih 72 posto. Gubitak financijske imovine građana u EU zoni tijekom krize iznosio je 8 posto, a u SAD-u 17,4 posto. Allianz GI bavio se i izračunima koliko će vremena trebati da se financijska imovina vrati na razinu otprije krize koja je pogodila svijet. Prema jednom scenariju, globalni oporavak očekuje se potkraj 2009. godine, a uslijedit će blagi rast nove štednje i pozitivna stopa rasta tržišta kapitala. Pesimistični scenarij predviđa produljenu recesiju, daljnji pad tržišta u ovoj godini, povećanje nezaposlenosti i smanjen potencijal štednje.
„Dugoročne projekcije pokazuju da će učinci krize brzo nestati, što je dobro i za našu zemlju, gdje će za nadoknađivanja izgubljenog u krizi vjerojatno trebati nešto više vremena nego u eurozoni. Gubici koje su privatni mirovinski fondovi pretrpjeli zbog financijske krize i pada tržišta kapitala nisu uzdrmali sustav i relativno će se lako prevladati", izjavio je Dinko Novoselec, predsjednik Uprave AZ fonda na radionici za novinare koju su u Zadru organizirali Allianz osiguranje i AZ fond.
„Ove godine imamo gotovo 8000 novih članova, što je uobičajena brojka, i nama je to znak da se još ne osjećaju učinci krize", nastavio je Krešimir Gjenero, direktor Allianz ZB-a. Prema njegovim riječima, podaci mirovinaca ne odražavaju rast nezaposlenosti do kojega je došlo u ostalim sektorima, ali moguće je da je posrijedi odgođeni učinak.
– U počecima mirovinske reforme tržište kapitala bilo je istaknuto kao glavni rizik. Globalnu krizu kakvu preživljavamo nisu očekivali ni najveći pesimisti, no sustav nije uzdrman. Gubici su svakako zabilježeni, ali lako će se prevladati – nastavio je Dinko Novoselec.
Loši demografski pokazatelji
Najveća je opasnost za mirovinski sustav prilično pesimistična demografska slika u sljedećih 40 godina. Prema predviđanima Allianza GI, ukupan broj radno sposobnog stanovništva će se do 2050. godine prepoloviti, svjetsko stanovništvo dramatično će ostarjeti, a prepolovit će se broj djece. Taj poguban scenarij nameće pitanje - kako će to podnijeti mirovinski sustav?
„Odgovor na tako pesimistične pokazatelje je štednja, bilo u mirovinskim fondovima, osiguranjima, nekretninama, čarapama. Sve je bolje nego ništa ne činiti – istaknuo je Novoselec.
.jpg){kind=logo}
.jpg){kind=small}
.jpg){kind=small}
