Globalna analiza Allianza, najvećeg europskog osiguratelja, pod nazivom „Allianzov puls rizika: prirodne katastrofe“ pokazuje sve snažniji trend rasta isplata šteta nastalih kao rezultat prirodnih katastrofa diljem svijeta. Prosječni godišnji troškovi za odštetne zahtjeve u slučaju prirodnih katastrofa porasli su osam puta od 1970. godine (od oko 5 milijardi dolara do više od 40 milijardi u 2010. godini). Iako se čini da broj razornih prirodnih katastrofa, od potresa na Haitiju, Čileu, Novom Zelandu i Japanu, do poplava diljem Europe, Pakistana i Australije, iz dana u dan raste, glavni razlog za tako drastično povećanje odšteta nalazi se u gospodarskom rastu: vrijednost imovine raste, a gustoća stanovništva i penetracija osiguranja sve su veći, i to često u područjima visokog rizika. Takav trend sjedinjen je s brzim rastom pojedinih azijskih gospodarstava u područjima sklonima prirodnim katastrofama. Naravno, globalne klimatske promjene također su imale značajan utjecaj.
Allianzovi analitičari primijetili su da potresi koji su tijekom proteklog desetljeća uzrokovali najveći broj žrtava nisu nužno bili oni najjačega intenziteta. Primjerice, potres na Haitiju 2010. oslobodio je petsto puta slabiju energiju nego potres koji je dva mjeseca kasnije pogodio Čile, no unatoč tome potres na Haitiju bio je znatno razorniji. Čimbenici koji utvrđuju posljedice potresa kompleksni su, a uključuju način i materijale gradnje te ozbiljnost sekundarnih efekata potresa poput tsunamija, požara i nepripremljenosti.
Hrvatska se nalazi na jednom od seizmološki najaktivnijih područja u svijetu, o čemu svjedoče brojni potresi od kojih su oni katastrofalnih razmjera zabilježeni u Dubrovniku još davne 1697., Zagrebu 1880. godine, Makarskoj 1962. godine i posljednji veliki potres u Stonu iz 1996. godine. Prema riječima Sonje Miočić Maksić, direktorice Službe korporativnih komunikacija Allianza, Hrvatska je podijeljena u 6 zona rizika, ovisno o stupnju jačine mogućih potresa, pa je premija osiguranja od potresa u Dubrovniku, koji se nalazi u trećoj zoni rizika od potresa, veća od osiguranja stana iste veličine u Zagrebu, koji se nalazi u drugoj zoni, ili Puli, koja je u prvoj zoni rizika od potresa. "Naš cjenik potresa pravi razliku ovisno o tome je li zgrada sagrađena prije ili nakon 1964. Zgrade sagrađene prije imaju doplatak na premiju. Razlog za to leži u činjenici da su se od 1964. godine nakon velikog potresa u Skoplju u Hrvatskoj počeli primjenjivati novi propisi o gradnji“, kaže Sonja Miočić Maksić.
Adekvatno upravljanje rizikom prije samog događaja i pripravnost u slučaju prirodne katastrofe definirani su kao glavni faktori u smanjenju posljedica. Oslanjajući se na svoje iskustvo u upravljanju rizikom i istraživanja o štetama, osiguravajuća društva poput Allianza mogu klijente savjetovati kako analizirati rizike, uključujući i prirodne katastrofe, kako se pripremiti unaprijed te (za tvrtke) kako ponovno uspostaviti poslovanje ubrzo nakon događaja – ključni element u minimaliziranju gubitaka uzrokovanih prekidom poslovanja.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
