«
Povratak na sadržaj
Broj 4 | Godina 2010
Javno vs. privatno zdravstvo
Odluka o privatnom radu državnih liječnika potkraj svibnja
Hoće li se zabrana dopunskog rada odnositi samo na ravnatelje i šefove odjela i klinika ili će biti šira, odlučivat će se, kažu u Ministarstvu zdravstva, na sastancima s Hrvatskom liječničkom komorom, Hrvatskim liječničkim zborom i udrugama pacijenata
[ Zvonko Gajski, Sandra Zanki ]
Hoće li uskoro privatne zdravstvene ustanove ostati bez usluga koje im u dopunskom radu obavljaju liječnici iz državnih bolnica? Odgovor na to pitanje uslijedit će krajem svibnja, kad će Ministarstvo zdravstva donijeti kriterije o dopunskom radu liječnika u privatnoj praksi. No, već i sama naznaka da bi taj rad mogao biti u cijelosti ili djelomično zabranjen izazvala je pravu lavinu reagiranja, prije svega od samih liječnika, a potom i iz privatnih zdravstvenih ustanova. Jer, problem je sve samo ne malen. Trenutno u Hrvatskoj u nekom obliku privatnog zdravstva dopunski radi 1229 liječnika koji su inače stalno zaposleni u nekoj od državnih bolnica. Jasno je svima da bi se bez njih većina privatnih zdravstvenih ustanova našla u neobranom grožđu, budući da je riječ uglavnom u vrhunskim specijalistima za određena medicinska područja.
Naravno da su za cijelu ovu priču itekako zainteresirana i domaća osiguravajuća društva koja nude usluge dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Posebno se to odnosi na društva koja imaju vlastite poliklinike ili su povezana s različitim privatnim zdravstvenim ustanovama, gdje se dobar dio liječničkih usluga zasniva upravo na dopunskom radu liječnika iz javnih bolnica.
Povučena odobrenja
Da stvari više neće ostati iste, postalo je jasno još 11. veljače kad je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović sazvao inicijalni radni sastanak na temu dopunskog rada liječnika u privatnoj praksi. Sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata u djelatnosti zdravstva, Udruge poslodavaca u zdravstvu, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, te udruga pacijenata. Prema priopćenju iz Ministarstva zdravstva, tom su prigodom "svi sudionici sastanka dali punu potporu inicijativi da se uredi i ovaj segment sustava, te da se definiraju vrlo jasni kriteriji kojim bi se utvrdila pravila igre za ubuduće".
Odmah je uslijedio naputak ministra Milinovića svim ravnateljima bolnica da povuku izdana odobrenja svim liječnicima kojima je temeljem Zakona o radu izdano dopuštenje za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama, što je već i učinjeno. Dakako da je nakon tog poteza postalo jasno kako ministar zdravstva puca na mnogo više nego što se to iz sadržaja spomenutog sastanka može naslutiti. Zainteresirani liječnici odmah su to protumačili kao početak kraja njihova dopunskog biznisa, a dodatnu zabunu kod svih aktera ove priče izazvale su informacije u medijima kako će se to dogoditi već početkom svibnja.
Za Milinovića su to bili dostatni razlozi da se prihvati metle. Za pogođene liječnike bila je to crvena krpa na koju su odmah uslijedila i reagiranja poznatih imena iz liječničkih krugova. Dr. Andro Vlahušić ne vidi razloga zašto oni koji pošteno odrade svoj posao za pacijente koji se liječe na račun HZZO-a ne bi mogli raditi i privatno, dr. Mirando Mrsić kaže da je dio liječnika uložio novac u ambulante i treba ostaviti prijelazno razdoblje nakon kojeg bi se mogla ukinuti dosadašnja praksa privatnog rada državnih liječnika, a predsjednik Hrvatske liječničke komore prim. Hrvoje Minigo najavio je kako ta institucija neće podržati ministrov prijedlog jer liječnici s malim plaćama imaju pravo raditi dodatno u slobodno vrijeme.
Odluka potkraj svibnja
Sad, bilo kako bilo, odgovori na sva ta pitanja i kritike uslijedit će, kako ističu u Ministarstvu zdravstva, "krajem svibnja, kad će biti doneseni kratki i jasni kriteriji" o (ne)mogućnostima dopunskog rada državnih liječnika u privatnoj liječničkoj praksi. Hoće li se zabrana dopunskog rada odnositi samo na ravnatelje i šefove odjela i klinika, što je jedan od prijedloga, ili će ona mnogo šira, odlučivat će se, kažu u Ministarstvu zdravstva, na nizu predstojećih radnih sastanaka s Hrvatskom liječničkom komorom, Hrvatskim liječničkim zborom, sindikatom i udrugama pacijenata.
Za nas je ipak najzanimljivije hoće li i u kojoj mjeri eventualna zabrana rada državnih liječnika u privatnoj praksi pogoditi osiguravajuća društva koja nude usluge dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja građanima. Odgovor na to pitanje potražili smo u Basler osiguranju Zagreb, Sunce osiguranju i Croatia zdravstvenom osiguranju, društvima koja u većoj ili manjoj mjeri razvijaju sustav vlastitih poliklinika.
Hoće li uskoro privatne zdravstvene ustanove ostati bez usluga koje im u dopunskom radu obavljaju liječnici iz državnih bolnica? Odgovor na to pitanje uslijedit će krajem svibnja, kad će Ministarstvo zdravstva donijeti kriterije o dopunskom radu liječnika u privatnoj praksi. No, već i sama naznaka da bi taj rad mogao biti u cijelosti ili djelomično zabranjen izazvala je pravu lavinu reagiranja, prije svega od samih liječnika, a potom i iz privatnih zdravstvenih ustanova. Jer, problem je sve samo ne malen. Trenutno u Hrvatskoj u nekom obliku privatnog zdravstva dopunski radi 1229 liječnika koji su inače stalno zaposleni u nekoj od državnih bolnica. Jasno je svima da bi se bez njih većina privatnih zdravstvenih ustanova našla u neobranom grožđu, budući da je riječ uglavnom u vrhunskim specijalistima za određena medicinska područja.
Naravno da su za cijelu ovu priču itekako zainteresirana i domaća osiguravajuća društva koja nude usluge dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja. Posebno se to odnosi na društva koja imaju vlastite poliklinike ili su povezana s različitim privatnim zdravstvenim ustanovama, gdje se dobar dio liječničkih usluga zasniva upravo na dopunskom radu liječnika iz javnih bolnica.
Povučena odobrenja
Da stvari više neće ostati iste, postalo je jasno još 11. veljače kad je ministar zdravstva i socijalne skrbi Darko Milinović sazvao inicijalni radni sastanak na temu dopunskog rada liječnika u privatnoj praksi. Sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca, sindikata u djelatnosti zdravstva, Udruge poslodavaca u zdravstvu, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, te udruga pacijenata. Prema priopćenju iz Ministarstva zdravstva, tom su prigodom "svi sudionici sastanka dali punu potporu inicijativi da se uredi i ovaj segment sustava, te da se definiraju vrlo jasni kriteriji kojim bi se utvrdila pravila igre za ubuduće".
Odmah je uslijedio naputak ministra Milinovića svim ravnateljima bolnica da povuku izdana odobrenja svim liječnicima kojima je temeljem Zakona o radu izdano dopuštenje za rad u privatnim zdravstvenim ustanovama, što je već i učinjeno. Dakako da je nakon tog poteza postalo jasno kako ministar zdravstva puca na mnogo više nego što se to iz sadržaja spomenutog sastanka može naslutiti. Zainteresirani liječnici odmah su to protumačili kao početak kraja njihova dopunskog biznisa, a dodatnu zabunu kod svih aktera ove priče izazvale su informacije u medijima kako će se to dogoditi već početkom svibnja.
Hoće li i u kojoj mjeri eventualna zabrana rada državnih liječnika u privatnoj praksi pogoditi osiguravajuća društva?
Ulje na vatru dolila su i obrazloženja zašto se ide na izradu novih kriterija o dopunskom radu liječnika. Razlog za to je javna tajna da se pacijenti za neke pretrage u javnom zdravstvu naručuju i za nekoliko mjeseci, ali im se istodobno sugerira kako te pretrage mogu obaviti i odmah u određenoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi. Ne treba posebno govoriti tko je liječnik koji će to tamo napraviti niti da se ta usluga plaća po punoj komercijalnoj cijeni. Drugi razlog su diskutabilni kriteriji po kojima su dosad ravnatelji bolnica nekim liječnicima odobravali dopunski rad, a drugima nisu. Za Milinovića su to bili dostatni razlozi da se prihvati metle. Za pogođene liječnike bila je to crvena krpa na koju su odmah uslijedila i reagiranja poznatih imena iz liječničkih krugova. Dr. Andro Vlahušić ne vidi razloga zašto oni koji pošteno odrade svoj posao za pacijente koji se liječe na račun HZZO-a ne bi mogli raditi i privatno, dr. Mirando Mrsić kaže da je dio liječnika uložio novac u ambulante i treba ostaviti prijelazno razdoblje nakon kojeg bi se mogla ukinuti dosadašnja praksa privatnog rada državnih liječnika, a predsjednik Hrvatske liječničke komore prim. Hrvoje Minigo najavio je kako ta institucija neće podržati ministrov prijedlog jer liječnici s malim plaćama imaju pravo raditi dodatno u slobodno vrijeme.
Odluka potkraj svibnja
Sad, bilo kako bilo, odgovori na sva ta pitanja i kritike uslijedit će, kako ističu u Ministarstvu zdravstva, "krajem svibnja, kad će biti doneseni kratki i jasni kriteriji" o (ne)mogućnostima dopunskog rada državnih liječnika u privatnoj liječničkoj praksi. Hoće li se zabrana dopunskog rada odnositi samo na ravnatelje i šefove odjela i klinika, što je jedan od prijedloga, ili će ona mnogo šira, odlučivat će se, kažu u Ministarstvu zdravstva, na nizu predstojećih radnih sastanaka s Hrvatskom liječničkom komorom, Hrvatskim liječničkim zborom, sindikatom i udrugama pacijenata.
Za nas je ipak najzanimljivije hoće li i u kojoj mjeri eventualna zabrana rada državnih liječnika u privatnoj praksi pogoditi osiguravajuća društva koja nude usluge dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja građanima. Odgovor na to pitanje potražili smo u Basler osiguranju Zagreb, Sunce osiguranju i Croatia zdravstvenom osiguranju, društvima koja u većoj ili manjoj mjeri razvijaju sustav vlastitih poliklinika.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
