Casopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

[ mr. sc. Vladimir  Miletić ]

Podaci o strukturi portfelja i ukupnoj zaračunatoj premiji na hrvatskom tržištu osiguranja u 2009. godini objavljeni su u broju 1-2 Svijeta osiguranja. Ovdje objavljujemo podatke o aktivi, tehničkim pričuvama, kapitalu i dobiti.
Financijski sektor u Hrvatskoj u 2009. porastao je nominalno 4,3 posto, uz osjetan pad realnog sektora, i dostigao je 489 milijardi kuna. Financijska kriza u nizu zemalja dovela je do kontrakcije i negativna rasta tih djelatnosti, pa je stanje u Hrvatskoj bolje nego u okruženju. Ali ako se nastavi pad realnog sektora i u ovoj godini, tada nestaje uporište za daljnji rast financijskog sektora.
Banke su iskazale aktivu od 371,4 mlrd. kuna (u 2008. - 361,7 mlrd.), što uz aktivu stambenih štedionica od 6,4 mlrd. kuna čini blizu 76 posto imovine financijskog sektora (u 2008. godini to je bilo 77 posto). Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova potkraj 2008. godine iznosila je 29,3 milijardi kuna, ili 6 posto imovine financijskog sektora (u 2008. godini - 22,6 mlrd. kuna, ili 4,8 posto).
Taj porast većim je dijelom rezultat oporavka tržišta kapitala i manjim dijelom tekućih uplata u mirovinske fondove. Imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova potkraj 2009. godine iznosila je 1.140 milijuna kuna (u 2008. - 950 milijuna kuna).

Rast imovine
Imovina otvorenih investicijskih fondova doživjela je najveći udar financijske krize, zbog kolapsa burzi, pa posljedično dioničkih i mješovitih investicijskih fondova, te je sa 29 milijardi kuna u 2007. spala na 9,9 milijardi, ili samo 2,1 posto aktive financijskog sektora u 2008. U 2009. je došlo do skromna porasta tržišta kapitala, pa je imovina otvorenih investicijskih fondova povećana na 12 milijardi kuna, ili 2,5 posto imovine financijskog sektora. Uz otvorene, značajnom imovinom raspolažu i zatvoreni investicijski fondovi, blizu 2 milijarde kuna i posebni investicijski fondovi, sa 4,9 milijardi kuna potkraj  2009. Velik nebankarski segment su leasing društva s aktivom od 34,8 mlrd. kuna, ili 7,1 posto financijskog sektora.
Premije osiguranja su u 2009. stagnirale, ali imovina osiguranja povećana je na blizu 27,9 milijardi kuna, za 10 posto, brže od imovine cijelog sektora, pa je i udio osiguranja u sektoru porastao sa 5,4 na 5,7 posto. Stabilnost i budući rast financijskog sektora, pa tako i djelatnosti osiguranja, u najvećoj mjeri će ovisiti o dinamici oporavka realnog sektora. Udio osiguranja u imovini financijskog sektora porastao je zbog specifična obračuna i obveze izdvajanja osjetnog dijela premija u tehničke pričuve, ali brži rast aktive osiguranja i time bolju zaštitu  imovine i osoba u Hrvatskoj, možemo očekivati samo uz ostvarenje većih stopa rasta realnog sektora gospodarstva.

Promjena na drugom mjestu
U strukturi portfelja u 2009. promijenjeni su neki karakteristični trendovi. Udio premije osiguranja života ostao je isti, drugu godinu zaredom povećan je udio osiguranja automobilske odgovornosti, a udio osiguranja automobilskog kaska je osjetno opao. Udio osiguranja od nezgode u porastu je, dok su opale premije zdravstvenih osiguranja. Povećan je udio premija osiguranja imovine. Transportna osiguranja ponovno su zaostala. Stabilan je udio premija ostalih osiguranja od odgovornosti, dok su znatno opale premije osiguranja kredita i jamstava. Rasle su i premije putnog osiguranja.
U 2009. iza lidera Croatije na drugo mjesto je došao Euroherc, jer je Allianz  zabilježio pad premije od 12 posto, najviše u životnim osiguranjima. Kvarner VIG s malo većom premijom, Generali s porastom 2 posto i Triglav, koji je s porastom od gotovo 6 posto došao je na sedmo mjesto ispred Basler osiguranja Zagreb, jedini su od prvih deset osiguratelja zabilježili veće premije. Ostali su ostvarili manje premije negoli godinu prije.
Manji osiguratelji iskazali su također različite rezultate: Helios pad premije od gotovo 12 posto, Basler životno od 23 posto, a Sunce i Agram životno od oko 3 posto. Svi ostali ostvarili su rezultate iznad prosjeka, a vrlo velik porast bilježe Uniqa (28 posto), HOK (38 posto), Erste VIG (18 posto) i Velebit (35 posto). Svi su ostvarili napredak na ljestvici: Uniqa je napredovala s trinaestog na jedanaesto mjesto, HOK s petnaestog na četrnaesto, Erste VIG s osamnaestog na sedamnaesto i Velebit s dvadesetog na devetnaesto. U prvoj ili drugoj godini poslovanja značajne rezultate ostvarili su i Victoria životno (indeks 3183), Societe Generale (gotovo 18 milijuna kuna premije) i KD Life s porastom od 423 posto.

Malima velik rast aktive
Aktiva osiguratelja povećana je u 2009., računajući tu i prošlogodišnje iznose za osiguratelje koji sada nisu dostavili podatke, za oko 2,5 milijarde kuna, ili 10 posto. Najveći osiguratelji ostvarili su značajna povećanja aktive: Croatia za 491 milijun kuna, Allianz za 286 mil.kn, Merkur za 219, Euroherc za 203 mil. kuna, Basler osiguranje Zagreb za 173 milijuna kuna, Grawe za 143 milijuna, Kvarner VIG za 142, Agram životno za 122, Generali za 86, Triglav za 78 mil. kn. i Jadransko za 46 milijuna kuna. Posebno veliko povećanje aktive Uniqe u 2008. od 611 milijuna kuna bilo je rezultat interkorporacijske posudbe i ulaganja većeg iznosa sredstava, koja su vraćena početkom 2009. pa je bilanca smanjena za 247 milijuna kuna. Povećanja aktive nekih manjih osiguratelja su relativno i veća: Cosmopolitana 65 posto,  Erste 43 posto, HOK-a 61 posto i Victorije životnog 74 posto.

Najveće povećanje pričuve u Allianzu
Tehničke pričuve hrvatskih osiguratelja (opet s procjenom za one koje nedostaju) iznosile su 31. prosinca 2009. oko 20,5 milijardi kuna (u 2008. - 19 mlrd. kuna, u 2007. - 16,1, a u 2006. - 13,9 mlrd.), za čak 118 posto više od godišnje premije, dok je 2008. ta razlika iznosila 96 posto, 2007. godine 78  posto (u 2006. godini 69 posto, u 2005. godini 64 posto, a 2004. godine 60 posto). Ta razlika nastala je zbog stagnacije premije, a ne zbog velikog rasta tehničkih pričuva. Tehničke pričuve samo neživotnih osiguranja iznose oko 9,5 milijardi kuna, te su za 37 posto veće od godišnje premije tih osiguranja, približno kao i u 2008., kad su bile osjetnije povećane u odnosu na 2007., kad su bile veće 20 posto. U 2009. tehničke pričuve osiguranja života, znači zajedno matematička pričuva klasičnih osiguranja života i tehničke pričuve životnih osiguranja kad ugovaratelj preuzima rizik osiguranja (za unit-linked (UL) police), prvi su put veće od tehničkih pričuva neživotnih osiguranja i one će ubuduće, ako ne bi bilo neočekivanih događaja, rasti brže i postajati sve značajniji dio tehničkih pričuva hrvatskih osiguratelja.
Ukupne tehničke pričuve iznosile su oko 74 posto bilančne svote, kao i 2008., i povećane su u godini dana za oko 1,4 milijarde kuna. Tehničke pričuve najviše su povećali veći osiguratelji, Allianz za 194  mil. kuna, Merkur za 146, Euroherc za 142, Kvarner VIG za 122 milijuna, Grawe za 113 mil. kuna, Agram životno za 103 milijuna, Generali za 96 mil. kuna, Triglav za 82 mil. kuna, Jadransko i Zagreb za po 37 milijuna kuna. Iznimka je Croatia, čije su tehničke pričuve smanjene za 18 milijuna kuna. Značajna su povećanja iskazali osiguratelji u drugom dijelu tablice, Cosmopolitan za 123 mil. kuna, ili 70 posto, Uniqa za 96 milijuna kuna te Erste za 51 milijuna kuna, zbog velikog relativnog povećanja matematičke pričuve, kao i HOK za 64 milijuna kuna, ili oko 70 posto.
Potkraj 2009. matematička pričuva osiguranja života iznosila je oko 10,5 milijarde kuna i za 12 posto je veća od 9,4 milijardi otprije godinu dana, dok je to povećanje u 2008. iznosilo 14 posto, u  2007. godini 20, a u 2006. godini 21 posto. Dva su razloga za usporavanje dinamike porasta MPOŽ-a. Jedan je usporavanje rasta premije osiguranja života, koja je u prošloj godini i smanjena, a drugi kontinuirano povećanje matematičke pričuve kao osnovice, pa će se i ubuduće tekući prirasti izražavati u sve nižim stopama rasta. Veća povećanja matematičke pričuve osiguranja života bilježe Allianz za 163 milijuna kuna, Croatia za 139 mil. kuna, Merkur za 134, Cosmopolitan za 119 mil.kuna, Agram životno za 103, Grawe za 93 milijuna kuna, Kvarner VIG za 88 milijuna kuna, Uniqa za 87, Erste za 51 mil. kuna, zatim Generali za 40, Triglav za 38 mil. kuna i Basler osiguranje  Zagreb za 23 mil. kuna.
Tehničke pričuve životnih osiguranja kad ugovaratelj preuzima rizik osiguranja, za unit-linked (UL) police, iznosile su 519 milijuna kuna. Daleko najveći dio pričuva drži Allianz, čak 345 milijuna kuna, dok su kod ostalih većih osiguratelja ti iznosi između 20 i 38 milijuna kuna. Victoria životno ima pričuvu u iznosu većem od 26 milijuna kuna, daleko veću od 4,4 milijuna kuna matematičke pričuve osiguranja života, što znači da su im ta osiguranja važniji dio portfelja.

50 posto u pet godina
Jamstveni kapital hrvatskih osiguratelja kojim se dodatno jamči isplata odšteta osiguranicima, iznosio je potkraj 2009. godine 3.131 milijuna kuna, prema 4.006 milijuna kuna u 2008. i 4.324 milijuna kuna u 2007. godini, (u 2006. godini 3.340 mil. kuna, dok je potkraj 2004. bio 2.020 mil. kuna). U pet godina jamstveni kapital povećan je oko 50 posto (iako je u međuvremenu bio i veći) jer je u 2008. i 2009. došlo do smanjenja, uglavnom zbog gubitaka na ulaganjima koji su iskazani u pričuvama (i zatim u jamstvenom kapitalu). Značajna smanjenja u 2009. iskazali su Croatia, Euroherc, Jadransko i Sunce, dok je Basler Zagreb iskazao povećanje od 136 milijuna kuna, a Allianz, Grawe, Merkur, Triglav, Helios VIG, Erste Sparkassen, Croatia zdravstveno, Kvarner VIG i Uniqa iskazali su veća ili manja povećanja. Upisani kapital je u 2008. povećan sa 1.368 na 1.693 milijuna kuna, i to u nekoliko etabliranih društava, Grawe, Allianz, Triglav i Cardif, te kod  novih osiguratelja  Velebit, KD Life i Victoria, a u 2009. je dalje povećan na 1.880 milijuna kuna. Upisani kapital u 2009. godini povećali su Agram za 30, Triglav za 68, Croatia zdravstveno za 15, KD životno za 4 milijuna kuna i nova društva Societe Generale i Velebit životno. Rezerve su povećane za 220 milijuna kuna, a kod većine osiguratelja ostale su iste ili su povećane.
U 2009. hrvatski osiguratelji iskazali su 148 milijuna kuna dobiti, nakon odbijanja gubitaka osiguratelja koji su poslovali s negativnim financijskim rezultatom, (u 2008. godini 132 milijuna kuna, a u 2007. godini 295 milijuna kuna, što je bilo 10 posto više negoli 268 milijuna kuna u 2006.). Croatia je povećala dobit sa 65 na 70 milijuna kuna (nakon 110 milijuna u 2007. godini, a 105 u 2006.), na drugome mjestu je Euroherc koji je povećao dobit sa 54 na 60 milijuna kuna (44 milijuna u 2007.), treći je Allianz, koji je povećao dobit sa 16,5 na 44 milijuna kuna,  pa Jadransko sa 38 milijuna kuna, kao i 2008. godine. Dalje slijede Agram životno sa 32 mil. kuna, Grawe sa 26 milijuna kuna, Merkur sa 25 milijuna kuna i Sunce sa 13,7 milijuna kuna. Croatia zdravstveno ostvarila je dobit od 4,5, a Uniqa od blizu tri milijuna kuna. Basler i Erste ostvarili su pozitivne rezultate od 11 i 16 tisuća kuna.
Basler životno, Victoria životno, Victoria i Societe Generale zabilježili su gubitke između 700 tisuća i blizu tri milijuna kuna. Veće gubitke iskazali su HOK i KD životno, s više od 7 milijuna kuna, Kvarner VIG 20,7 mil. kuna, Helios VIG 21 milijun, Basler Zagreb, u iznosu od 37,2 milijuna kuna i Cosmopolitan VIG,  čak 66,5 milijuna kuna.

Zabrinjavajuće mala dobit
Protekla godina bila je velik izazov za hrvatske osiguratelje. Profitabilnost osiguratelja je i u prijašnjim, "debelim" godinama – to je spominjano na više mjesta – bila vrlo skromna, posebno u usporedbi s bankama. U dvije posljednje, krizne godine dobit je pala na polovicu one iz prijašnjih godina. U 2009. čak deset osiguratelja zabilježilo je gubitak u poslovanju. Uočljivo je da su tri (od četiri) društva grupe VIG ostvarila gubitak, pri čemu je gubitak Cosmopolitana najveći od svih. Sigurno je da su dodatna opterećenja doprinosima zdravstvenom osiguranju i turističkim zajednicama utjecala na te rezultate, a da na njih osiguratelji nisu mogli izravno utjecati. Ali uprave društava svojim su dioničarima odgovorne za financijske rezultate i sigurno poduzimaju mjere za racionalizaciju poslovanja i smanjenje  troškova.U 2009. pokazatelji financijskog položaja djelatnosti osiguranja nisu jednoznačni. Smanjenje premije bilo je relativno podnošljivo, a podaci za prva tri mjeseca pokazuju da je pad premije u tekućoj godini samo 1,2 posto, pa bi to potvrđivalo tezu o dobroj otpornosti osiguranja na krizne okolnosti. Nastavljen je porast sredstava tehničkih pričuva, kako neživotnih osiguranja tako i matematičke pričuve osiguranja života i rezervi. Međutim, opala su sredstva jamstvenog kapitala. Posebno je zabrinjavajući mali iznos ostvarene dobiti koja je, doduše, nešto veća negoli 2008., ali je manja od polovice iz prijašnjih godina. Dobit iznosi 8,8 posto od upisnog kapitala i samo 3,3 posto od zbroja upisanog kapitala i rezervi. Tehničke pričuve iznose više od 20 milijardi kuna i ulaganja tih pričuva uz prinos od samo tri posto trebala bi generirati dohodak od 600 milijuna kuna. Ostvarivanjem minimalnoga pozitivnoga tehničkog rezultata taj dohodak bi predstavljao dobit, a to bi mogao biti srednjoročni poslovni cilj djelatnosti osiguranja.