Casopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

Razloge za razgovor s Igorom Jeličićem, predsjednikom Uprave Kvarner VIG osiguranja, nije bilo teško naći. Kvarner VIG je jedino osiguravajuće društvo među pet vodećih koje u 2009. bilježi rast premije i udjela na domaćem osigurateljnom tržištu, i to u godini u kojoj cijela osigurateljna industrija bilježi 2,7-postotni pad premije.

Pa, jeste li s obzirom na okruženje, zadovoljni postignutim. Koliko su ti rezultati u skladu s postavljenim ciljevima?

S dijelom ostvarenih rezultata svakako smo zadovoljni. Bitno je da smo u 2009. zadržali, pa i ojačali, našu poziciju na hrvatskom tržištu osiguranja. Čvrsto smo se pozicionirali na petom mjestu rang-liste domaćih osiguratelja, tako da sad već gledamo prema stepenici više. Naravno, za takav skok trebat će nam i vremena i mnogo rada, posebno jer je naša poslovna orijentacija sada snažnije usmjerena prema povećanju profita. Za Kvarner VIG u prošloj godini svakako treba istaknuti rast životnih osiguranja od 4 posto, što je u cjelini velik uspjeh. Jednako tako, zadovoljni smo i kretanjima u dijelu imovinskih osiguranja, tako da će naša poslovna orijentacija na taj segment i dalje ostati jedan od prioriteta.

Što se tiče neživotnih osiguranja, tu ukupno ipak bilježimo pad od 1,5 posto, kojem je u najvećoj mjeri pridonio upravo osjetan pad prodaje novih vozila, pa time i kasko osiguranja. U obveznim osiguranjima od autoodgovornosti bilježimo rezultate na razini 2008. godine, iako je prijašnjih godina upravo taj segment bio jedan od generatora rasta u osiguravajućim društvima. Rast premije i udjela na tržištu svakako su razlozi za zadovoljstvo, ali na rezultat na koji su se, osim posljedica proizašlih iz sadašnje krize, odrazili i neki za osigurateljnu industriju nepovoljni potezi zakonodavca i regulatora.

Je li za minus u poslovanju osigurateljne industrije u 2009. kriva samo globalna kriza ili ima i nekih naših specifičnosti? Na koje ste to nepovoljne poteze zakonodavca i regulatora mislili?

Svakako da osjećamo posljedice globalne krize, koja se u Hrvatsku prelila godinu ili godinu i pol kasnije nego što je započela na izvorima. Ona se prilično osjetila jer se podudarila i sa suštinskom krizom gospodarstva u Hrvatskoj. A domaća kriza nije od jučer. Kad je riječ o potezima zakonodavca i regulatora koji su nepovoljno utjecali na poslovanje osigurateljne industrije u protekloj godini, tu prije svega mislim na novi Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je zakonodavac obvezao osiguratelje na plaćanje doprinosa HZZO-u u znatno većoj mjeri nego što su stvarne obveze osiguratelja. Čak ni smanjenje prvotne stope izdvajanja sa 10 na 7 posto ne umanjuje tu ocjenu, jer je i nakon tog Kvarner VIG za isplate HZZO-u u protekloj godini morao izdvojiti iznos koji je jednak dobiti cijelog osigurateljnog tržišta u 2008. godini. Na taj izdatak nadovezuje se i rješenje Hanfe u segmentu tehničkih pričuva životnih osiguranja. Tim je rješenjem došlo do smanjenja tehničke kamate za izračun matematičke pričuve u portfelju životnih osiguranja, i to ne samo za novi posao, kao što je to uobičajena praksa u drugim zemljama, nego i za cijeli portfelj osiguravajućih društava.

Vjerojatno je ta stavka i veća ako se tome doda obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama od početka 2009. godine, koja je po mišljenju osiguratelja protuustavna. Koliko vas to košta?

Oko milijun kuna za 2009. I svakako da i to spada u neopravdana opterećenja za osiguratelje.

Nerealni doprinosi HZZO-u u znatnoj su mjeri pogodili sve osiguratelje koji se bave poslovima autoosiguranja. Međutim, neki od njih kažu da bi paušalna stopa izdvajanja za HZZO mogla biti dobro rješenje kad bi se sporazumno i argumentirano utvrdila. Što vi mislite o tome?

Znam da u Austriji postoje određena pozitivna iskustva za takav pristup. Tamo su sklopljeni sporazumi između osiguratelja i sustava zdravstvene zaštite o visini izdvajanja. Ali ti su modeli prihvaćeni nakon brojnih rasprava i dogovora u kojima su definirani parametri naknade i gdje su obje strane našle interes u smanjenju administracije, papirologije i sudskih parnica.
A kod nas je stopa izdvajanja za HZZO određena bez utemeljenih argumenata i znatno premašuje stvarne obveze osiguratelja. Stoga i mi u cijelosti podržavamo zahtjev Hrvatskog ureda za osiguranje za preispitivanjem ustavnosti te odluke zakonodavca.

Kad već govorimo o autoosiguranju, spomenuli ste da je, unatoč prepolovljenoj prodaji novih vozila, u 2009. Kvarner VIG zadržao premiju iz obveznog autoosiguranja na razini 2008. Je li vam u tom pogledu pomogla i široka akcija HUO-a i MUP-a na smanjenju broja neosiguranih vozila?

Svaka marketinška akcija u kojoj se vozači upozoravaju na štetne posljedice koje mogu nastupiti zbog vožnje neosiguranim vozilom je dobrodošla. A ovdje je riječ o izuzetno zapaženoj akciji HUO-a i MUP-a, dobro popraćenoj na televiziji i u drugim medijima, koja zasigurno ima rezultate kako u smanjenju broja neosiguranih ili pravodobno neosiguranih vozila tako i u smanjenju broja šteta koje takva vozila uzrokuju u prometu, a koje mi osiguratelji solidarno pokrivamo kroz Garancijski fond.

Na početku 2009. osiguratelji su mnogo nade polagali u životna osiguranja. Međutim, i taj je segment ponude u cjelini zabilježio minus u prošloj godini. Kvarner VIG tu je jedan od rijetkih izuzetaka s rastom od četiri posto. Kako sad Kvarneru ide tamo gdje drugima ne ide?

To je prije svega rezultat naše poslovne orijentacije na široku lepezu kanala pribave - od kontinuirana razvoja vlastite prodajne mreže do suradnje s agencijama i većim brojem poslovnih banaka. Upravo ta orijentacija na različite kanale prodaje pokazala se u ovim kriznim vremenima dobitnom kombinacijom i omogućila nam je da izdržimo prvi nalet značajnog smanjenja ugovaranja polica. To je i razlog što smo uspjeli zadržati stabilnost u pribavi klasičnih životnih osiguranja, ali i kod jednokratnih uplata životnih osiguranja. Dakako, istaknuo bih kako su naš core business klasična životna osiguranja, i to će i nadalje biti tako. Ovisno o vremenu i interesu klijenata, mi smo tu svoju osnovnu ponudu povezivali i proširivali drugim vrstama životnog osiguranja, poput unit-linked produkta.

Za većinu osiguratelja nova noćna mora postao je sve veći broj raskida polica životnog osiguranja. Koliko je to prisutno u Kvarner VIG-u i kako se nosite s time?

Kvarner VIG, kao i druga osiguravajuća društva, bilježi znatan porast zahtjeva za otkupom polica zbog pada standarda, porasta nezaposlenosti i nemogućnosti građana da plaćaju premiju. Naravno da potičemo klijente da ne raskidaju police osiguranja jer je to za njih izrazito nepovoljno rješenje prije isteka roka osiguranja. Maksimalno se nastojimo prilagoditi mogućnostima klijenta kroz ponudu pozajmica, mirovanja (moratorija), smanjenja premije i smanjenja ugovorenog trajanja osiguranja. Iz te ponude klijenti se najčešće odlučuju za pozajmicu uz nastavak plaćanja premije i zadržavanje benefita na polici, a ujedno na taj način mogu doći i do određene količine novca koja im je potrebna.

Bili ste na posljednjim Danima hrvatskog osiguranja u Opatiji, gdje je kao jedna od novih zapreka bržem razvoju i rastu životnih osiguranja naveden Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti. Potvrđuje li praksa u vašoj osiguravajućoj kući te navode?

Sve ukazuje na to da će spomenuti Zakon znatno otežati poslovanje u segmentu pribave osiguranja jer zahtijevana analiza klijenata prilično zadire u privatnu sferu, što može biti razlogom odustanka od ugovaranja, osobito kod pravnih osoba.

Kvarner VIG u prethodnim je godinama bilježio znatan rast u segmentu inače zapostavljenih imovinskih osiguranja. Kako je taj segment osiguranja prošao u 2009. godini?

Unatoč recesiji, i u imovinskim osiguranjima uspjeli smo u prošloj godini zadržati pozitivan trend, posebno u osiguranju od požara i elementarnih nepogoda. Međutim, pitanje je hoće li tako biti i ove godine, jer je građevinski sektor, koji je naš bitan klijent u tom segmentu osiguranja, u znatnim teškoćama. Mislim da će posljedice stanja u građevinarstvu ove godine osjetiti cijela osigurateljna industrija.

U posljednje vrijeme vodi se mnogo razgovora o značenju i perspektivama različitih kanala prodaje u osiguranju. Što vi mislite o tome?

U strategiji Kvarner VIG osiguranja definitivno je izgradnja i daljnje jačanje vlastite prodajne mreže. Mi smo, posebno do prošle godine, snažno razvijali prodajnu mrežu i s više od 100 poslovnica postavili dobre temelje za prisutnost na cijelom tržištu. Upravo zahvaljujući vlastitoj prodajnoj mreži postigli smo u 2009. premijski rezultat kakav imamo i sad nam je osnovni cilj povećati efikasnost te mreže.
To, naravno, ne isključuje ni ostale kanale prodaje - od agencija do banaka, a u budućnosti, posebno kad uđemo u EU, mnogo očekujemo od brokera. Brokerski kanal prodaje u zapadnim zemljama dao je značajne rezultate zbog mogućnosti povezivanja s klijentom i stručnosti brokera. Želimo se pozicionirati i u on-line prodaji, posebno u dijelu jednostavnijih proizvoda, koji su pogodni za takav način prodaje, ali i dalje smatram da je osobni kontakt s klijentom kroz vlastitu prodajnu mrežu najsnažniji kanal prodaje i da će to i ostati.

Pad ukupne premije od osiguranja aktualizira i pitanje nije li 27 osiguratelja, koliko ih već sada ima u Hrvatskoj, previše za tako malo tržište. Što vi mislite, hoće li doći do okrupnjavanja, mogu li neka društva zbog prekobrojnosti otpasti ili, pak, ima mjesta za sve?

Stvari se na tržištu stalno mijenjaju. Određene grupacije idu na okrupnjavanje društava. Imate primjer Baslera, pa i VIG-a, gdje je upravo u tijeku spajanje Heliosa i Cosmopolitan lifea. To su potezi koji u trenucima pada tržišta mogu na rashodovnoj strani donijeti znatne uštede, tako da možemo očekivati još takvih procesa. Je li 27 društava previše? Kad uđemo u EU, bit će ih još više, a tko će od njih opstati, ovisi o ponudi, konkurentnosti, tradiciji poslovanja na određenom tržištu, jačini društva...

Konkurencija je sve brojnija i žešća. Kako se mislite nositi s njome u sljedećem razdoblju – novim proizvodima, kvalitetom usluge, razvojem novih kanala prodaje, ulaskom u nove segmente osiguranja?

Budući da smo se dosad većinom koncentrirali na širinu i raznovrsnost ponude i prodajnih kanala, naglasak u razdoblju koji slijedi će svakako biti na povećavanju kvalitete usluge, posebice one postprodajne. Nastojat ćemo poboljšati komunikaciju s klijentima i unaprijediti procese poslovanja te, naravno, i dalje zadržati kvalitetu po kojoj smo poznati, a to je brza obrada i isplata šteta.

Što bi zakonodavac u ovom trenutku trebao poduzeti da osigurateljima olakša rat s negativnim trendovima u toj djelatnosti?

Tu bih istaknuo tri područja čije bi rješavanje moglo bitno utjecati na sliku poslovanja osigurateljne industrije na kraju godine: prvo - što već dugo zagovaramo i očekujemo od zakonodavca, jesu porezno poticajne mjere na životna osiguranja za poslodavce i građane kojima bi država potvrdila da i na taj način brine o starijoj dobi svojih građana, a ujedno bi imala i financijsku korist budući da osiguratelji znatan dio svoje premije po zakonu ulažu u državne vrijednosne papire; drugo - da postignemo za osiguratelje prihvatljivije rješenje o visini izdvajanja za HZZO, jer je sadašnja visina nerealna i financijski neodrživa; i treće - da Hanfa pri daljnjem smanjenju kamatnjaka na tehničke pričuve životnih osiguranja uvažava europske standarde na način da se to smanjenje odnosi isključivo na novi, a ne ukupni portfelj.

O tome kako prolaze hrvatski osiguratelji u ovoj krizi znade se manje-više sve. Kako se snalazi vaša matična kuća u Austriji i kako prolazi na drugim tržištima na kojima je prisutna?

Naša matična kuća Wiener Städtische Versicherung AG, kao i cijela grupacija, zabilježila je i 2009. stabilan rast. WS Versicherung je tijekom prošle godine ostvario prihod od 8,2 milijarde eura i profit od 440 milijuna eura. Vrlo uspješne u prošloj godini bile su članice iz Češke i Slovačke, ali možemo reći da cijela VIG grupacija i dalje napreduje snažnim koracima.

Za razliku od prošle godine, većina osiguratelja prilično je pesimistična u očekivanjima za 2010. Prognozira se nastavak pada ukupne premije. Kako je Kvarner VIG prošao u prva dva mjeseca ove godine?

Prva dva mjeseca u segmentu životnih osiguranja bilježimo i dalje rast. U porastu je i broj drugih osiguranja za fizičke osobe. Međutim, određeni pad imamo u imovinskim osiguranjima, gdje su se, gubitkom nekih korporativnih klijenata, jače osjetile posljedice krize, posebno u sektoru građevinarstva, gdje smo godinama bili itekako prisutni s našom ponudom osiguranja.

Što očekujete u nastavku poslovne godine?

S obzirom na sve što sam naveo, očekujem godinu velikih izazova. Na to smo se i pripremili. U 2009. napravili smo mnogo iskoraka u jačanju vlastite prodajne mreže, u restrukturiranju unutar kompanije, u smanjenju rashoda, pa i neke bolne rezove u optimiziranju broja zaposlenih. Iako je prihodovna strana bitna, za 2010. mislim da će za ostvarenje postavljenih ciljeva rashodovna strana biti još važnija. U tom pogledu nastojat ćemo u okviru zakonskih mogućnosti iskoristiti i potencijal VIG grupacije za