«
Povratak na sadržaj
Broj 9 | Godina 2009
Hrvoje Pauković: Ne odustajemo od traženja odluke Ustavnog suda RH
Cilj je da se za HZZO od osigurateljne branše uzme 180 milijuna kuna godišnje, ali ne može se naći opravdanje za taj iznos jer su se dosad godišnje uplate stvarnih šteta kretale od 45 do 67 milijuna kuna
Odmah nakon donošenja novog Zakona o zdravstvenom osiguranju u prosincu 2008. godine koji je autosoigurateljima propisao harač od 10 posto iz naplaćene funkcionalne premije od obveznog autoosiguranja za HZZO, osiguravajuća društva jasno su kazala da se s tom odlukom ne slažu. Preko svog krovnog udruženja Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) započeli su pregovore sa zakonodavcem i nadležnim resorima o (ne)održivosti te odluke, a kad to nije dalo veće rezultate Ustavnom sudu Hrvatske podnesen je zahtjev za preispitivanjem ustavnosti odluke kojom ih država tjera da plate nešto što nisu potrošili. Osiguratelji su uvjereni da će Ustavni sud presuditi u njihovu korist samo je pitanje hoće li na tu odluku čekati godinu, dvije i tri, a dotle odoše novci, a možda i nešto gore.
Iznenađenje za osiguratelje stiže krajem ljeta kada Ministarstvo zdravstva priznaje da je tih 10 posto preveliki iznos i kada se novim izmjenama Zakona taj postotak smanjuje na 7 posto. Mali Ivica mogao bi sad pitati zašto baš 7, zašto ne 8 ili 6 kad je i tih 7, jednako kao i onih 10, doneseno bez jasnih i čvrstih argumenata koji bi ih opravdali. Međutim, mi nismo mali Ivica, nego ozbiljan časopis koji želi pomoći struci čiji je glasnogovornik pa smo se s pitanjem o toj novoj odluci zakonodavca obratili Hrvoju Paukoviću, direktoru Hrvatskog ureda za osiguranje.
Gospodine Pauković, što reći nakon smanjenja nameta s 10 na 7 posto. Ima li razloga za zadovoljstvo ili ne?
Smanjenje nameta s 10 na 7 posto rezultat je naših zajedničkih napora u proteklom razdoblju da uvjerimo zakonodavca i nadležne resore kako su donijeli pogrešnu odluku. Još na prvom sastanku u veljači s ravnateljem HZZO-a gosp. Strizrepom uvidio sam da su oni koristili potpuno pogrešnu osnovicu (kao ukupan iznos godišnje funkcionalne premije koristili su iznos od 1,8 milijardi, a ista je iznosila preko 2,5 milijardi kuna). Nakon toga smo reagirali dopisima prema nadležnim ministarstvima i HZZO-u ukazujući na očitu pogrešku. Rezultat tog procesa je, za nas nešto povoljnija situacija, ali daleko od toga da smo zadovoljni. I ovih 7 posto pokazuje da zakonodavac ustraje na svojoj od početka promašenoj priči, a ta se priča zasnivala na potpuno krivim podacima s kojim su namjeravali od branše izvući 180 milijuna kuna godišnje.
O kojim podacima je riječ?
HZZO je kao mjerodavni podatak za izračun ovog nameta koristio iznos od 1,8 milijardi kuna funkcionalne premije za 2007. godinu. Prema točnim statističkim podacima kojima raspolaže HUO, ali i Hrvatska agencija za državni nadzor funkcionalna premija za 2007. godinu iznosila je 2,36 milijarde kuna, a u 2008. godini 2,55 milijarde kuna. Riječ je o iznosima koji su za 500, odnosno 700 milijuna kuna veći od iznosa na kojemu se temeljio postotak koji bi HZZO-u dao ciljani iznos od 163, odnosno 180 milijuna kuna. Uz stvaran iznos funkcionalne premije primjena prvotne stope nameta od 10 posto izbila bi osigurateljima iz džepa 250 do 260 milijuna kuna. S novom stopom nameta od 7 posto, za drugi dio ove godine, taj se iznos na godišnjoj razini smanjuje na oko 220 milijuna kuna.
Rekli ste da to jest olakšanje, ali da to ne zadovoljava HUO i njegovo članstvo.
Mi i dalje osporavamo izračun zakonodavca. Cilj je tog nameta da se za HZZO osigura od branše 180 milijuna kuna godišnje, ali ne može se naći opravdanje za taj iznos. Zašto ne može? Zato što su se dosad godišnje uplate stvarnih šteta kretale po konkretnoj šteti od 45 do 67 milijuna kuna. Ako je to bio taj trošak kako se onda došlo do iznosa od 180 milijuna. Taj se iznos ne može ničim braniti jer nije dobiven nikakvom procjenom ni metodologijom, niti je utemeljen na bilo kakvim činjenicama koje bi ga mogle opravdati.
Upravni odbor HUO-a je na sjednici održanoj 10. rujna razmotrio aktualnu situaciju i donio odluku da se podneseni prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH ne povlaci. Uvjereni smo također da će Ustavni sud donijeti rješenje u našu korist. Međutim, ono što je novost glede ovog pitanja je da smo posljednjih dana imali obećavajuće razgovore s ravnateljem HZZO-a s kojim smo dogovorili nekoliko važnih stvari, a najvažnije su da su oni voljni nagodbom riješiti sve otvorene štete s osiguravajućim društvima, kao i da se odmah formira radna grupa koja će utvrditi stvarne i realne troškove liječenja za koje osiguratelji odgovaraju te da će se sukladno rezultatima rada te radne grupe ponovno ići u korekciju stope određene zakonom.
Novim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju propisane su i drakonske kazne za osiguratelje koji neće plaćati propisani doprinos za HZZO. Hoće li te kazne obuhvatiti i osiguratelje koji su i prvih sedam mjeseci izbjegli plaćanje doprinosa od 10 posto?
Mišljenja sam da te odredbe ne mogu važiti retroaktivno. Međutim, zakonodavac je sada čvrsto odlučio da se kazne ona društva koja ubuduće neće podmiriti ovu svoju obvezu. Ovih dana morao bi biti dovršen i Pravilnik o načinu plaćanja i jedno je sigurno: do 10. rujna autoosiguratelji će morati platiti tih 7 posto iz naplaćene funkcionalne premije za kolovoz.
Godina je teška. Osiguratelji bilježe pad premije od dva do tri posto, očekuje se još teža jesen zbog problema s naplatom, gdje je izlaz?
Osiguratelji bi zapravo trebali plaćati samo ono što potroše. Međutim, moramo uvjeriti zakonodavca da ovaj namet smanji na realnih 2 do 3 posto. Jednako teško možemo očekivati da Ustavni sud brzo riješi naš zahtjev za preispitivanjem ustavnosti spornih odredbi u Zakonu. Jedini bi izlaz bio da ta povećana davanja osiguratelji dijelom prebace na osiguranike, odnosno da povećaju cijene autoosiguranja.
Osiguratelji su se na to već pripremali, ali onda je Croatia osiguranje, koje drži trećinu tržišta osiguranja od autoodgovornosti, donijelo odluku da neće dizati cijene. Naravno da sad to zbog konkurentnosti ne mogu učiniti ni drugi osiguratelji.
Novim razvojem situacije vjerujemo da ćemo s HZZO-om vrlo brzo pronaći rješenje te da će oni biti voljni do kraja provesti ono što je dogovoreno.
Većina tvrdi da je toj odluci kumovala država. Ta ista država donijela je i Zakon o liberalizaciji cijena u autoosiguranju. Kako krenuti u liberalizaciju uz takvo ograničenje?
Mislim da odgovor na to pitanje proizlaze iz cijelog ovog razgovora. Međutim, svako društvo može predati prijedlog novog cjenika Hanfi koja će reagirati u roku od 60 dana ukoliko isti nije sukladan čl. 10. ZOOP-a. Teško je odgovoriti na pitanje zašto nitko od osiguratelja ne izlazi sa svojim prijedlozima ili zašto Hanfa nije dozvolila primjenu cjenika Allianza i Generali osiguranja.
U Hanfi kažu: zbog nedostatnih statističkih podataka koje je trebao osigurati - HUO.
Nažalost, to je neko vrijeme bila percepcija Hanfe, međutim ta situacija je vrlo dobro razjašnjena. Što se tiče HUO-a mi smo kroz suradnju s HAD-om i radom naše Komisije za statistiku razradili suvremeni statistički standard za osiguranje od AO koji će se prikupiti te odgovarajući program za prikupljanje podataka i već u siječnju 2010. prikupljat ćemo podatke za 2009. godinu.
Iznenađenje za osiguratelje stiže krajem ljeta kada Ministarstvo zdravstva priznaje da je tih 10 posto preveliki iznos i kada se novim izmjenama Zakona taj postotak smanjuje na 7 posto. Mali Ivica mogao bi sad pitati zašto baš 7, zašto ne 8 ili 6 kad je i tih 7, jednako kao i onih 10, doneseno bez jasnih i čvrstih argumenata koji bi ih opravdali. Međutim, mi nismo mali Ivica, nego ozbiljan časopis koji želi pomoći struci čiji je glasnogovornik pa smo se s pitanjem o toj novoj odluci zakonodavca obratili Hrvoju Paukoviću, direktoru Hrvatskog ureda za osiguranje.
Gospodine Pauković, što reći nakon smanjenja nameta s 10 na 7 posto. Ima li razloga za zadovoljstvo ili ne?
Smanjenje nameta s 10 na 7 posto rezultat je naših zajedničkih napora u proteklom razdoblju da uvjerimo zakonodavca i nadležne resore kako su donijeli pogrešnu odluku. Još na prvom sastanku u veljači s ravnateljem HZZO-a gosp. Strizrepom uvidio sam da su oni koristili potpuno pogrešnu osnovicu (kao ukupan iznos godišnje funkcionalne premije koristili su iznos od 1,8 milijardi, a ista je iznosila preko 2,5 milijardi kuna). Nakon toga smo reagirali dopisima prema nadležnim ministarstvima i HZZO-u ukazujući na očitu pogrešku. Rezultat tog procesa je, za nas nešto povoljnija situacija, ali daleko od toga da smo zadovoljni. I ovih 7 posto pokazuje da zakonodavac ustraje na svojoj od početka promašenoj priči, a ta se priča zasnivala na potpuno krivim podacima s kojim su namjeravali od branše izvući 180 milijuna kuna godišnje.
O kojim podacima je riječ?
HZZO je kao mjerodavni podatak za izračun ovog nameta koristio iznos od 1,8 milijardi kuna funkcionalne premije za 2007. godinu. Prema točnim statističkim podacima kojima raspolaže HUO, ali i Hrvatska agencija za državni nadzor funkcionalna premija za 2007. godinu iznosila je 2,36 milijarde kuna, a u 2008. godini 2,55 milijarde kuna. Riječ je o iznosima koji su za 500, odnosno 700 milijuna kuna veći od iznosa na kojemu se temeljio postotak koji bi HZZO-u dao ciljani iznos od 163, odnosno 180 milijuna kuna. Uz stvaran iznos funkcionalne premije primjena prvotne stope nameta od 10 posto izbila bi osigurateljima iz džepa 250 do 260 milijuna kuna. S novom stopom nameta od 7 posto, za drugi dio ove godine, taj se iznos na godišnjoj razini smanjuje na oko 220 milijuna kuna.
Rekli ste da to jest olakšanje, ali da to ne zadovoljava HUO i njegovo članstvo.
Mi i dalje osporavamo izračun zakonodavca. Cilj je tog nameta da se za HZZO osigura od branše 180 milijuna kuna godišnje, ali ne može se naći opravdanje za taj iznos. Zašto ne može? Zato što su se dosad godišnje uplate stvarnih šteta kretale po konkretnoj šteti od 45 do 67 milijuna kuna. Ako je to bio taj trošak kako se onda došlo do iznosa od 180 milijuna. Taj se iznos ne može ničim braniti jer nije dobiven nikakvom procjenom ni metodologijom, niti je utemeljen na bilo kakvim činjenicama koje bi ga mogle opravdati.
Osiguratelji su u raspravi, da je ona provedena, mogli argumentirano dokazati kako su svih ranijih godina sukladno zakonskim odredbama podmirivali HZZO-u sve stvarne troškove liječenja koje su njihovih osiguranici prouzročili oštećenim osobama
Znači li to da ostajete pri odluci o arbitraži Ustavnog suda?Upravni odbor HUO-a je na sjednici održanoj 10. rujna razmotrio aktualnu situaciju i donio odluku da se podneseni prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom RH ne povlaci. Uvjereni smo također da će Ustavni sud donijeti rješenje u našu korist. Međutim, ono što je novost glede ovog pitanja je da smo posljednjih dana imali obećavajuće razgovore s ravnateljem HZZO-a s kojim smo dogovorili nekoliko važnih stvari, a najvažnije su da su oni voljni nagodbom riješiti sve otvorene štete s osiguravajućim društvima, kao i da se odmah formira radna grupa koja će utvrditi stvarne i realne troškove liječenja za koje osiguratelji odgovaraju te da će se sukladno rezultatima rada te radne grupe ponovno ići u korekciju stope određene zakonom.
Novim izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju propisane su i drakonske kazne za osiguratelje koji neće plaćati propisani doprinos za HZZO. Hoće li te kazne obuhvatiti i osiguratelje koji su i prvih sedam mjeseci izbjegli plaćanje doprinosa od 10 posto?
Mišljenja sam da te odredbe ne mogu važiti retroaktivno. Međutim, zakonodavac je sada čvrsto odlučio da se kazne ona društva koja ubuduće neće podmiriti ovu svoju obvezu. Ovih dana morao bi biti dovršen i Pravilnik o načinu plaćanja i jedno je sigurno: do 10. rujna autoosiguratelji će morati platiti tih 7 posto iz naplaćene funkcionalne premije za kolovoz.
Godina je teška. Osiguratelji bilježe pad premije od dva do tri posto, očekuje se još teža jesen zbog problema s naplatom, gdje je izlaz?
Osiguratelji bi zapravo trebali plaćati samo ono što potroše. Međutim, moramo uvjeriti zakonodavca da ovaj namet smanji na realnih 2 do 3 posto. Jednako teško možemo očekivati da Ustavni sud brzo riješi naš zahtjev za preispitivanjem ustavnosti spornih odredbi u Zakonu. Jedini bi izlaz bio da ta povećana davanja osiguratelji dijelom prebace na osiguranike, odnosno da povećaju cijene autoosiguranja.
Osiguratelji su se na to već pripremali, ali onda je Croatia osiguranje, koje drži trećinu tržišta osiguranja od autoodgovornosti, donijelo odluku da neće dizati cijene. Naravno da sad to zbog konkurentnosti ne mogu učiniti ni drugi osiguratelji.
Novim razvojem situacije vjerujemo da ćemo s HZZO-om vrlo brzo pronaći rješenje te da će oni biti voljni do kraja provesti ono što je dogovoreno.
Većina tvrdi da je toj odluci kumovala država. Ta ista država donijela je i Zakon o liberalizaciji cijena u autoosiguranju. Kako krenuti u liberalizaciju uz takvo ograničenje?
Mislim da odgovor na to pitanje proizlaze iz cijelog ovog razgovora. Međutim, svako društvo može predati prijedlog novog cjenika Hanfi koja će reagirati u roku od 60 dana ukoliko isti nije sukladan čl. 10. ZOOP-a. Teško je odgovoriti na pitanje zašto nitko od osiguratelja ne izlazi sa svojim prijedlozima ili zašto Hanfa nije dozvolila primjenu cjenika Allianza i Generali osiguranja.
U Hanfi kažu: zbog nedostatnih statističkih podataka koje je trebao osigurati - HUO.
Nažalost, to je neko vrijeme bila percepcija Hanfe, međutim ta situacija je vrlo dobro razjašnjena. Što se tiče HUO-a mi smo kroz suradnju s HAD-om i radom naše Komisije za statistiku razradili suvremeni statistički standard za osiguranje od AO koji će se prikupiti te odgovarajući program za prikupljanje podataka i već u siječnju 2010. prikupljat ćemo podatke za 2009. godinu.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
