«
Povratak na sadržaj
Broj 3 | Godina 2009
Boris Šaban, izvršni direktor Udruženja nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore
Skuplje autoosiguranje je neminovnost
Još uvijek vlada interes za crnogorsko tržište osiguranja što pokazuje i osnivanje nekoliko novih osiguravajućih društava u posljednje dvije godine kao i najava dolaska još nekih
Iako je crnogorsko tržište osiguranja u 2008. godini, prema podacima državne Agencije za nadzor osiguranja, zabilježilo rast od oko 20 posto, a najavljen je i dolazak pet novih osiguravajućih društava, optimizam sudionika na tom tržištu u 2009. godini zamijenio je poziv na prihvaćanje stvarnosti da je kriza tu, da pogađa svakoga te da ni taj sektor nije imun na njene posljedice. O tome kako se osiguravajuća društva u novoj državi nose s aktualnim problemima pokušali smo doznati u razgovoru s Borisom Šabanom, izvršnim direktorom Udruženja – nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore, za vrijeme njegova kratkog boravka u Zagrebu.
Gospodine Šaban, osiguratelji u cijeloj regiji već bilježe skromnije rezultate zbog aktualne financijske i gospodarske krize. Kakva su Vaša predviđanja za 2009. godinu?
Smanjenje prinosa od ulaganja na financijskom tržištu, smanjenje kupovne moći stanovništva, manja kreditna aktivnost banaka koja je dobrim dijelom pokretala tržište osiguranja kroz kredite za stanove, nekretnine, automobile, itd., samo su neki od problema koji će ove godine presudno utjecati na osigurateljnu djelatnost. Ako se tome doda i očekivana teža naplata premija i smanjenje njenog iznosa zbog pada prihoda onda neizvjesnost onoga što će se dogoditi u 2009. godini postaje veća. Za osiguratelje je ipak pozitivno da ih zakon obvezuje na konzervativniju politiku pri ulaganja novca, tako da nisu suočeni s rizicima koje imaju banke i fondovi.
Kakvo je trenutačno stanje na tržištu osiguranja Crne Gore?
Ukratko, još uvijek vlada interes za crnogorsko tržište osiguranja što pokazuje i osnivanje nekoliko novih osiguravajućih društava u posljednje dvije godine kao i najava dolaska još nekih. Trenutačno u Crnoj Gori radi 12 osiguravajućih društava od kojih šest u neživotnim i šest u životnim osiguranjima. Najjači segment osiguranja su i dalje neživotna osiguranja o čemu rječito govori podatak da u 2007. godini od ukupno ostvarene bruto premije u iznosu od 51 milijun eura na životna osiguranja otpada samo pet milijuna. Slični trendovi prevladavaju i ove godine uz pet posto rasta ukupne premije. U neživotnim osiguranjima prevladava autoodgovornost s nekih 60 posto ukupne premije i to je najveći dio osigurateljnog kolača za kojeg se sva osiguravajuća društva bore. Osobno vjerujem da će se društva za osiguranje u tržišnoj utakmici morati fokusirati i specijalizirati za pojedine vrste osiguranja, to jest segmente tržišta, i tu tražiti svoju poziciju kako bi sebi osigurali opstanak. Tu posebno mislim na razvoj životnih osiguranja gdje se bilježi trend rasta, ali su mogućnosti mnogo veće.
Osiguratelji u Crnoj Gori okupljeni su oko Nacionalnog biroa osiguravača. Koji su poslovi Biroa?
Biro je osnovan 2007. godine kao udruženje osiguratelja što je i zakonom utvrđeno pa smo nedavno u naziv Biroa dodali i riječ udruženje. Već sada Biro pruža uvjete potpune zaštite osiguranicima kroz Garantni fond, odnosno fond za štete i osiguranje članstva u sustavu međunarodne Zelene karte. Birou su također dodijeljeni i poslovi prikupljanja i vođenja statistike, utvrđivanja tarifa, štete pa sve do brige o razvoju i afirmaciji osigurateljne djelatnosti. Ukratko, imamo velika zaduženja, ali kao udruženje nemamo velikih ovlasti. Ako utvrdimo određene nepravilnosti u radu osiguratelja tada to rješavamo u dogovoru s državnom Agencijom za nadzor.
Ipak, Biro za sada još ne obavlja poslove vezane uz Zelenu kartu.
Sporazumom nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine između Ministarstava financija Srbije i Crne Gore utvrđeno je da će poslove Zelene karte za Crnu Goru obavljati Biro zelene karte iz Srbije. Dakako da razmišljamo u vlastitom Birou zelene karte, ali zbog izuzetno velikih obveza koje smo preuzeli po Garantnom fondu to će morati pričekati još neko vrijeme.
Što biste izdvojili kao najizraženije probleme u osiguranju Crne Gore?
Izuzetno veliki portfelj iz osiguranja od autoodgovornosti što pokazuje nerazvijenost tržišta. Zatim problem nelikvidnosti jer su banke u ovoj krizi preopterećene svojim problemima. I napokon, nedovoljnu informiranost građana o proizvodima koje nude osiguravajuća društva.
Koji su planovi Biroa u ovoj godini?
Zakon nas obvezuje na razvoj informatičkog sustava kako bismo mogli efikasno pratiti rad osiguravajućih društava. Radimo intenzivno na izradi i uvođenju jedinstvenih kriterija i pravilnika za naknadu šteta, a uskoro će biti gotova i nova jedinstvena tarifa za osiguranje od autoodgovornosti.
Donosi li nova tarifa i više cijene?
Analiza Biroa pokazuje da je poskupljenje osiguranja motornih vozila neminovno. U porastu je broj vozila i prometnih nezgoda, nerijetko i s tragičnim posljedicama, a naše su tarife nepromijenjene već tri godine. Rezultat takve situacije je negativan tehnički rezultat jer naplaćena premija osiguranja nije dovoljna da pokrije nastale štete.
Liberalizacija cjenika i uvjeta za osiguranje od autoodgovornosti?
Ni u primisli. Definitivno još nismo dovoljno razvijeni za tako nešto.
U Zagreb ste došli u posjet Hrvatskom uredu za osiguranje. Ima li neki poseban razlog posjete?
Naš Biro ima izuzetno kvalitetnu suradnju s Hrvatskim uredom za osiguranje. Posebno nam je dragocjena pomoć u izradi informacijskog sustava kakav HUO već ima. Mi taj sustav tek trebamo uspostaviti, a na to nas obvezuju i zakonski propisi. Dakako, surađujemo i na drugim poslovima koji su nam zajednički.
Gospodine Šaban, osiguratelji u cijeloj regiji već bilježe skromnije rezultate zbog aktualne financijske i gospodarske krize. Kakva su Vaša predviđanja za 2009. godinu?
Smanjenje prinosa od ulaganja na financijskom tržištu, smanjenje kupovne moći stanovništva, manja kreditna aktivnost banaka koja je dobrim dijelom pokretala tržište osiguranja kroz kredite za stanove, nekretnine, automobile, itd., samo su neki od problema koji će ove godine presudno utjecati na osigurateljnu djelatnost. Ako se tome doda i očekivana teža naplata premija i smanjenje njenog iznosa zbog pada prihoda onda neizvjesnost onoga što će se dogoditi u 2009. godini postaje veća. Za osiguratelje je ipak pozitivno da ih zakon obvezuje na konzervativniju politiku pri ulaganja novca, tako da nisu suočeni s rizicima koje imaju banke i fondovi.
Radimo intenzivno na izradi i uvođenju jedinstvenih kriterija i pravilnika za naknadu šteta, a uskoro će biti gotova i nova jedinstvena tarifa za osiguranje od autoodgovornosti
Kakvo je trenutačno stanje na tržištu osiguranja Crne Gore?
Ukratko, još uvijek vlada interes za crnogorsko tržište osiguranja što pokazuje i osnivanje nekoliko novih osiguravajućih društava u posljednje dvije godine kao i najava dolaska još nekih. Trenutačno u Crnoj Gori radi 12 osiguravajućih društava od kojih šest u neživotnim i šest u životnim osiguranjima. Najjači segment osiguranja su i dalje neživotna osiguranja o čemu rječito govori podatak da u 2007. godini od ukupno ostvarene bruto premije u iznosu od 51 milijun eura na životna osiguranja otpada samo pet milijuna. Slični trendovi prevladavaju i ove godine uz pet posto rasta ukupne premije. U neživotnim osiguranjima prevladava autoodgovornost s nekih 60 posto ukupne premije i to je najveći dio osigurateljnog kolača za kojeg se sva osiguravajuća društva bore. Osobno vjerujem da će se društva za osiguranje u tržišnoj utakmici morati fokusirati i specijalizirati za pojedine vrste osiguranja, to jest segmente tržišta, i tu tražiti svoju poziciju kako bi sebi osigurali opstanak. Tu posebno mislim na razvoj životnih osiguranja gdje se bilježi trend rasta, ali su mogućnosti mnogo veće.
Osiguratelji u Crnoj Gori okupljeni su oko Nacionalnog biroa osiguravača. Koji su poslovi Biroa?
Biro je osnovan 2007. godine kao udruženje osiguratelja što je i zakonom utvrđeno pa smo nedavno u naziv Biroa dodali i riječ udruženje. Već sada Biro pruža uvjete potpune zaštite osiguranicima kroz Garantni fond, odnosno fond za štete i osiguranje članstva u sustavu međunarodne Zelene karte. Birou su također dodijeljeni i poslovi prikupljanja i vođenja statistike, utvrđivanja tarifa, štete pa sve do brige o razvoju i afirmaciji osigurateljne djelatnosti. Ukratko, imamo velika zaduženja, ali kao udruženje nemamo velikih ovlasti. Ako utvrdimo određene nepravilnosti u radu osiguratelja tada to rješavamo u dogovoru s državnom Agencijom za nadzor.
Ipak, Biro za sada još ne obavlja poslove vezane uz Zelenu kartu.
Sporazumom nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. godine između Ministarstava financija Srbije i Crne Gore utvrđeno je da će poslove Zelene karte za Crnu Goru obavljati Biro zelene karte iz Srbije. Dakako da razmišljamo u vlastitom Birou zelene karte, ali zbog izuzetno velikih obveza koje smo preuzeli po Garantnom fondu to će morati pričekati još neko vrijeme.
Što biste izdvojili kao najizraženije probleme u osiguranju Crne Gore?
Izuzetno veliki portfelj iz osiguranja od autoodgovornosti što pokazuje nerazvijenost tržišta. Zatim problem nelikvidnosti jer su banke u ovoj krizi preopterećene svojim problemima. I napokon, nedovoljnu informiranost građana o proizvodima koje nude osiguravajuća društva.
Najjači segment osiguranja su i dalje neživotna osiguranja o čemu rječito govori podatak da u 2007. godini od ukupno ostvarene bruto premije u iznosu od 51 milijun eura na životna osiguranja otpada samo pet milijuna
Koji su planovi Biroa u ovoj godini?
Zakon nas obvezuje na razvoj informatičkog sustava kako bismo mogli efikasno pratiti rad osiguravajućih društava. Radimo intenzivno na izradi i uvođenju jedinstvenih kriterija i pravilnika za naknadu šteta, a uskoro će biti gotova i nova jedinstvena tarifa za osiguranje od autoodgovornosti.
Donosi li nova tarifa i više cijene?
Analiza Biroa pokazuje da je poskupljenje osiguranja motornih vozila neminovno. U porastu je broj vozila i prometnih nezgoda, nerijetko i s tragičnim posljedicama, a naše su tarife nepromijenjene već tri godine. Rezultat takve situacije je negativan tehnički rezultat jer naplaćena premija osiguranja nije dovoljna da pokrije nastale štete.
Liberalizacija cjenika i uvjeta za osiguranje od autoodgovornosti?
Ni u primisli. Definitivno još nismo dovoljno razvijeni za tako nešto.
U Zagreb ste došli u posjet Hrvatskom uredu za osiguranje. Ima li neki poseban razlog posjete?
Naš Biro ima izuzetno kvalitetnu suradnju s Hrvatskim uredom za osiguranje. Posebno nam je dragocjena pomoć u izradi informacijskog sustava kakav HUO već ima. Mi taj sustav tek trebamo uspostaviti, a na to nas obvezuju i zakonski propisi. Dakako, surađujemo i na drugim poslovima koji su nam zajednički.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
