«
Povratak na sadržaj
Broj 3 | Godina 2009
Vesna Dulibić, predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja
Pet dobrih godina
Više od 81.000 osiguranika, šest osnovnih programa dodatnog zdravstvenog osiguranja, četiri programa dopunskog zdravstvenog osiguranja te dvije vlastite poliklinike i više od 400 suradnih zdravstvenih ustanova potvrda su uspješnog petogodišnjeg rada Croatia zdravstvenog osiguranja
Bilo je to pet dobrih godina, uspješnih u svakom pogledu – kaže Vesna Dulibić, predsjednica Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja ocjenjujući pet godina postojanja i rada danas jednog od vodećih domaćih osiguratelja za pružanje usluga dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja. Razlozi za ovo zadovoljstvo su očiti: od 17.500 osiguranika preuzetih od matične kuće Croatia osiguranja 2004. godine, kada je osnovana tvrtka kćer CROATIA zdravstveno osiguranje broj osiguranika povećan je na više od 81.000. Svojim klijentima Croatia zdravstveno osiguranje danas nudi šest osnovnih programa dodatnog zdravstvenog osiguranja, sedam dodataka osnovnim programima, četiri programa dopunskog zdravstvenog osiguranja te zdravstvene usluge u dvije vlastite poliklinike i više od 400 suradnih zdravstvenih ustanova i specijalističkih ordinacija. Dakle, jubilej vrijedan pažnje, ali i prilika da se porazgovara o trenutačnim rezultatima društva kao i o aktualnim pitanjima iz tog segmenta osigurateljne ponude.
Gospođo Dulibić, prošla je godina za većinu osiguratelja završila razočaravajuće niskim stopama rasta. S kakvim ste planovima ušli u 2008. godinu i što je od toga ostvareno?
Za 2008. godinu planirali smo rast od 13 posto, a godinu smo završili s 13,3 posto rasta policirane premije. S tom smo stopom rasta vrlo zadovoljni posebno ako se zna da smo godinu dana ranije imali izuzetno visoki rast od 32,24 posto. Prošla godina bila je ujedno godina u kojoj smo građanima ponudili nekoliko novih proizvoda, te proširili našu Polikliniku u Zagrebu koja sada, uz postojeće prostore na Iblerovom trgu 10, pruža usluge osiguranicima na još jednoj atraktivnoj lokaciji u centru grada, u Vukovarskoj 20. Uz 400 suradnih ustanova i specijalističkih ordinacija o našim osiguranicima posebno brinu zaposlenici CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., posebice stručni tim od dvadesetak zdravstvenih djelatnika koji će svakom korisniku naših usluga pomoći u odabiru najprimjerenijeg programa zdravstvene zaštite i ostvarivanju svih prava iz police osiguranja.
Znači za Vas krize nije bilo. Kako je krenulo ove godine?
U ovu smo godinu krenuli vrlo oprezno s planom rasta od samo dva posto. Međutim, u prva dva mjeseca bilježimo znatno veći rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dakako da smo zadovoljni, ali godina je tek pred nama. Računamo i da će nam se ove godine isplatiti trud koji smo prošlih godina uložili u razvoj naših proizvoda i usluga. Ranijih godina najveći broj naših osiguranika koristio se osnovnom policom, ali sada građani sve više prepoznaju i naše nove, skuplje, ali i obuhvatom ponude raznovrsnije proizvode. Trenutačno našu novu, sredinom prošle godine ponuđenu tržištu, ekskluzivnu policu Eksperta, koja osiguraniku pruža neograničeni broj pregleda i usluga, koristi oko 400 osiguranika, a policu Maksima, koja je također izuzetno bogata po svojoj ponudi ima već više od 1600 osiguranika.
Ovome bih dodala i sve veći interes za sklapanje ugovora kojima je obuhvaćeno više vrsta osiguranja i putem kojeg osiguranik stječe ne samo ugovorene sadržaje zdravstvene zaštite, nego i ugovoreni oblik dopunskog zdravstvenog osiguranja, a postoji interes i za naš samostalni program dopunskog zdravstvenog osiguranja koji smo razvili također u prošloj godini.
Kad ste već spomenuli dopunsko zdravstveno osiguranje, mogu li privatni osiguratelji u toj ponudi konkurirati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO)?
Dopunsko zdravstveno osiguranje po zakonskim odredbama mogu provoditi i privatna osiguravajuća društva, pa već od 2006. to pojedina društva i provode te se na taj način pozicioniraju na tržištu.
Kada sam kazao konkurentnost mislio sam prije svega na razliku u cijeni s obzirom da je cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja kod privatnih osiguratelja u pravilu veća.
Točno je da je naša cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja bez ograničena pokrića nešto viša. Međutim, zakonske odredbe o novim postocima učešća u dopunskom zdravstvenom osiguranju u primjeni su samo dva mjeseca pa ćemo iz tog razloga moći govoriti o našoj realnoj cijeni tek protekom određenog vremenskog razdoblja. Valja napomenuti da u svojoj ponudi dopunskog zdravstvenog osiguranja u cijelosti pokrivamo iznos doplata osiguranika koji su sklopili ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju bez ograničenja pokrića, a od ranije imamo i mogućnost svotnog pokrića do visine od jedne, dvije i tri tisuće kuna, koje je već prepoznao veći broj ugovaratelja osiguranja koji ih ugovaraju kao dopunu uz ostale proizvode dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Osiguratelji koji se bave djelatnošću zdravstvenog osiguranja mnogo su očekivali od reforme javnog zdravstva. Kakva je Vaša ocjena?
Za nas je značajan povećani interes građana za ulaganje vlastitih sredstava u različite oblike dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kako dopunskog tako i dodatnog. Rezultat tog interesa vidljiv je i u značajnom rastu premija Croatia zdravstvenog osiguranje u prva dva mjeseca ove godine. Građani su naprosto počeli više razmišljati o svom zdravstvenom standardu, procjenjivati što je za njih bolje i kakvu vrstu zdravstvenog osiguranja odabrati.
Ipak, mnogi su ostali razočarani jer je iz reforme "ispalo" najavljeno državno – privatno partnerstvo u javnom zdravstvu.
Mi u Croatia zdravstvenom osiguranju zadovoljni smo time da je reforma dovela do povećanog interesa građana za našu ponudu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Tu ponudu kontinuirano razvijamo, a razvojem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja doći će i do određenog rasterećenja obavljanja usluga obveznog zdravstvenog osiguranja, a time i do smanjenja troškova obveznog zdravstvenog osiguranja.
Na Danima hrvatskog osiguranja krajem prošle godine bilo je mnogo govora o neriješenim pitanjima koja usporavaju razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Bilo je i prigovora da osiguratelji nemaju te prigovore kome uputiti jer na skupu nisu bili i ljudi koji o tome odlučuju, između ostalog i ministar zdravstva. Kada biste bili u prilici, što biste pitali gospodina Milinovića?
Poznato je da je dobrovoljno zdravstveno osiguranje zakonom definirano kao dodatno, dopunsko, ali i kao privatno zdravstveno osiguranje. Donošenjem provedbenih propisa doći će do mogućnosti da i osobe koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje mogu biti obuhvaćeni privatnim zdravstvenim osiguranjem, a na taj način doći će i do širenja ponude dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i do povećanja prihoda s tog osnova. Gospodinu Ministru postavila bih pitanje kako potaknuti ravnatelje zdravstvenih ustanova, posebno bolničkih, na prepoznavanje koristi kada bi slobodne kapacitete više nego do sada stavili u funkciju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
Nemam osjećaj da je riječ o neumjerenim zahtjevima, ali imam da je riječ o nedovoljnoj organiziranosti i suradnji osigurateljne branše u ostvarivanju svojih zahtjeva posebno kad se oni upućuju prema državi. Što Vi mislite?
Ako znamo da je tek u kolovozu 2006. godine stupio na snagu zakon koji je omogućio novi zamah u razvoju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a da su od 1. siječnja ove godine u primjeni nove zakonske odredbe, mislim da treba pričekati da se sagledaju rezultati reforme obveznog osiguranja, a ja očekujem da će oni biti povoljni, pa da se onda na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja dalje razvija sustav dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. U svakom slučaju imamo zakonsku osnovu koja nam daje mogućnost razvoja dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. Imamo i svoja udruženja, Hrvatski ured za osiguranje i Udruženje osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, preko kojih možemo usmjeravati svoje zahtjeve, a na nama je da to i iskoristimo.
Jedan od tih permanentnih zahtjeva je i promjena porezne politike prema dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
Prilika za brži razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja leži u tome da ono bude u potpunosti oslobođeno poreza, a ne da služi samo kao porezna olakšica.
Na već spomenutim Danima hrvatskog osiguranja moglo se čuti kako bi nam uzor trebala biti Slovenija gdje se za dopunsko zdravstveno osiguranje izdvaja 1900 kuna po stanovniku dok je u Hrvatskoj to iznos od samo 900 kuna.
Nije to primjer za usporedbu. Očekujem upravo da će sadašnja reforma dati zamah našoj ponudi, da će ona dobiti na širini, na sveobuhvatnosti. Kroz raspravu o reformi i građanima postaje jasno da društvo ne može podnijeti teret zdravstva koje je svakog dana sve skuplje zbog novih i skupljih metoda liječenja, lijekova, starenja stanovništva, te da su potrebna i dodatna vlastita izdvajanja za veći zdravstveni standard.
Već ste spomenuli proširenje Poliklinike u Zagrebu. Postoje li planovi o otvaranju novih poliklinika?
Ostajemo kod svojih ranijih stavova da su nam potrebne i vlastite poliklinike, ali i da imamo vrhunske suradne zdravstvene ustanove. U Zagrebu smo proširili našu Polikliniku na još jednu lokaciju kako bi povećali kapacitete i sadržaje jer su to tražili korisnici naših usluga. Daljnje kapacitete razvijati ćemo sukcesivno u regionalnim središtima.
I za kraj, što Vas nisam pitao, a trebao sam?
Croatia zdravstveno osiguranje već treću godinu zaredom organizira besplatna stručna predavanja za građane na temu najčešćih bolesti. Predavanja drže naši eminentni liječnici i stručnjaci iz svih područja medicine, a namjera nam je da građane potaknemo na preventivnu brigu o svom zdravlju, da ih educiramo kako pravodobno prepoznati bolest i započeti liječenje. Jednom riječju da savjetujemo građane kako voditi što zdraviji i što kvalitetniji život.
Gospođo Dulibić, prošla je godina za većinu osiguratelja završila razočaravajuće niskim stopama rasta. S kakvim ste planovima ušli u 2008. godinu i što je od toga ostvareno?
Za 2008. godinu planirali smo rast od 13 posto, a godinu smo završili s 13,3 posto rasta policirane premije. S tom smo stopom rasta vrlo zadovoljni posebno ako se zna da smo godinu dana ranije imali izuzetno visoki rast od 32,24 posto. Prošla godina bila je ujedno godina u kojoj smo građanima ponudili nekoliko novih proizvoda, te proširili našu Polikliniku u Zagrebu koja sada, uz postojeće prostore na Iblerovom trgu 10, pruža usluge osiguranicima na još jednoj atraktivnoj lokaciji u centru grada, u Vukovarskoj 20. Uz 400 suradnih ustanova i specijalističkih ordinacija o našim osiguranicima posebno brinu zaposlenici CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., posebice stručni tim od dvadesetak zdravstvenih djelatnika koji će svakom korisniku naših usluga pomoći u odabiru najprimjerenijeg programa zdravstvene zaštite i ostvarivanju svih prava iz police osiguranja.
Znači za Vas krize nije bilo. Kako je krenulo ove godine?
U ovu smo godinu krenuli vrlo oprezno s planom rasta od samo dva posto. Međutim, u prva dva mjeseca bilježimo znatno veći rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Dakako da smo zadovoljni, ali godina je tek pred nama. Računamo i da će nam se ove godine isplatiti trud koji smo prošlih godina uložili u razvoj naših proizvoda i usluga. Ranijih godina najveći broj naših osiguranika koristio se osnovnom policom, ali sada građani sve više prepoznaju i naše nove, skuplje, ali i obuhvatom ponude raznovrsnije proizvode. Trenutačno našu novu, sredinom prošle godine ponuđenu tržištu, ekskluzivnu policu Eksperta, koja osiguraniku pruža neograničeni broj pregleda i usluga, koristi oko 400 osiguranika, a policu Maksima, koja je također izuzetno bogata po svojoj ponudi ima već više od 1600 osiguranika.
Iako smo zbog opće situacije u ovu godinu krenuli s planom rasta od samo dva posto, u prva dva mjeseca bilježimo rast od 48,81 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine
Ovome bih dodala i sve veći interes za sklapanje ugovora kojima je obuhvaćeno više vrsta osiguranja i putem kojeg osiguranik stječe ne samo ugovorene sadržaje zdravstvene zaštite, nego i ugovoreni oblik dopunskog zdravstvenog osiguranja, a postoji interes i za naš samostalni program dopunskog zdravstvenog osiguranja koji smo razvili također u prošloj godini.
Kad ste već spomenuli dopunsko zdravstveno osiguranje, mogu li privatni osiguratelji u toj ponudi konkurirati Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO)?
Dopunsko zdravstveno osiguranje po zakonskim odredbama mogu provoditi i privatna osiguravajuća društva, pa već od 2006. to pojedina društva i provode te se na taj način pozicioniraju na tržištu.
Kada sam kazao konkurentnost mislio sam prije svega na razliku u cijeni s obzirom da je cijena dopunskog zdravstvenog osiguranja kod privatnih osiguratelja u pravilu veća.
Točno je da je naša cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja bez ograničena pokrića nešto viša. Međutim, zakonske odredbe o novim postocima učešća u dopunskom zdravstvenom osiguranju u primjeni su samo dva mjeseca pa ćemo iz tog razloga moći govoriti o našoj realnoj cijeni tek protekom određenog vremenskog razdoblja. Valja napomenuti da u svojoj ponudi dopunskog zdravstvenog osiguranja u cijelosti pokrivamo iznos doplata osiguranika koji su sklopili ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju bez ograničenja pokrića, a od ranije imamo i mogućnost svotnog pokrića do visine od jedne, dvije i tri tisuće kuna, koje je već prepoznao veći broj ugovaratelja osiguranja koji ih ugovaraju kao dopunu uz ostale proizvode dodatnog zdravstvenog osiguranja.
Osiguratelji koji se bave djelatnošću zdravstvenog osiguranja mnogo su očekivali od reforme javnog zdravstva. Kakva je Vaša ocjena?
Za nas je značajan povećani interes građana za ulaganje vlastitih sredstava u različite oblike dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, kako dopunskog tako i dodatnog. Rezultat tog interesa vidljiv je i u značajnom rastu premija Croatia zdravstvenog osiguranje u prva dva mjeseca ove godine. Građani su naprosto počeli više razmišljati o svom zdravstvenom standardu, procjenjivati što je za njih bolje i kakvu vrstu zdravstvenog osiguranja odabrati.
Najvrjedniji rezultat rasprave o reformi javnog zdravstva je što je ona pobudila dodatni interes građana za ulaganje vlastitih sredstava u različite vidove dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja
Ipak, mnogi su ostali razočarani jer je iz reforme "ispalo" najavljeno državno – privatno partnerstvo u javnom zdravstvu.
Mi u Croatia zdravstvenom osiguranju zadovoljni smo time da je reforma dovela do povećanog interesa građana za našu ponudu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Tu ponudu kontinuirano razvijamo, a razvojem dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja doći će i do određenog rasterećenja obavljanja usluga obveznog zdravstvenog osiguranja, a time i do smanjenja troškova obveznog zdravstvenog osiguranja.
Na Danima hrvatskog osiguranja krajem prošle godine bilo je mnogo govora o neriješenim pitanjima koja usporavaju razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Bilo je i prigovora da osiguratelji nemaju te prigovore kome uputiti jer na skupu nisu bili i ljudi koji o tome odlučuju, između ostalog i ministar zdravstva. Kada biste bili u prilici, što biste pitali gospodina Milinovića?
Poznato je da je dobrovoljno zdravstveno osiguranje zakonom definirano kao dodatno, dopunsko, ali i kao privatno zdravstveno osiguranje. Donošenjem provedbenih propisa doći će do mogućnosti da i osobe koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje mogu biti obuhvaćeni privatnim zdravstvenim osiguranjem, a na taj način doći će i do širenja ponude dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i do povećanja prihoda s tog osnova. Gospodinu Ministru postavila bih pitanje kako potaknuti ravnatelje zdravstvenih ustanova, posebno bolničkih, na prepoznavanje koristi kada bi slobodne kapacitete više nego do sada stavili u funkciju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja.
Nemam osjećaj da je riječ o neumjerenim zahtjevima, ali imam da je riječ o nedovoljnoj organiziranosti i suradnji osigurateljne branše u ostvarivanju svojih zahtjeva posebno kad se oni upućuju prema državi. Što Vi mislite?
Ako znamo da je tek u kolovozu 2006. godine stupio na snagu zakon koji je omogućio novi zamah u razvoju dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a da su od 1. siječnja ove godine u primjeni nove zakonske odredbe, mislim da treba pričekati da se sagledaju rezultati reforme obveznog osiguranja, a ja očekujem da će oni biti povoljni, pa da se onda na sustav obveznog zdravstvenog osiguranja dalje razvija sustav dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. U svakom slučaju imamo zakonsku osnovu koja nam daje mogućnost razvoja dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja. Imamo i svoja udruženja, Hrvatski ured za osiguranje i Udruženje osiguratelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, preko kojih možemo usmjeravati svoje zahtjeve, a na nama je da to i iskoristimo.
Jedan od tih permanentnih zahtjeva je i promjena porezne politike prema dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju.
Prilika za brži razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja leži u tome da ono bude u potpunosti oslobođeno poreza, a ne da služi samo kao porezna olakšica.
Na već spomenutim Danima hrvatskog osiguranja moglo se čuti kako bi nam uzor trebala biti Slovenija gdje se za dopunsko zdravstveno osiguranje izdvaja 1900 kuna po stanovniku dok je u Hrvatskoj to iznos od samo 900 kuna.
Nije to primjer za usporedbu. Očekujem upravo da će sadašnja reforma dati zamah našoj ponudi, da će ona dobiti na širini, na sveobuhvatnosti. Kroz raspravu o reformi i građanima postaje jasno da društvo ne može podnijeti teret zdravstva koje je svakog dana sve skuplje zbog novih i skupljih metoda liječenja, lijekova, starenja stanovništva, te da su potrebna i dodatna vlastita izdvajanja za veći zdravstveni standard.
Prilika za brži razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja je da ono bude u potpunosti oslobođeno poreza, a ne da služi samo kao porezna olakšica
Već ste spomenuli proširenje Poliklinike u Zagrebu. Postoje li planovi o otvaranju novih poliklinika?
Ostajemo kod svojih ranijih stavova da su nam potrebne i vlastite poliklinike, ali i da imamo vrhunske suradne zdravstvene ustanove. U Zagrebu smo proširili našu Polikliniku na još jednu lokaciju kako bi povećali kapacitete i sadržaje jer su to tražili korisnici naših usluga. Daljnje kapacitete razvijati ćemo sukcesivno u regionalnim središtima.
I za kraj, što Vas nisam pitao, a trebao sam?
Croatia zdravstveno osiguranje već treću godinu zaredom organizira besplatna stručna predavanja za građane na temu najčešćih bolesti. Predavanja drže naši eminentni liječnici i stručnjaci iz svih područja medicine, a namjera nam je da građane potaknemo na preventivnu brigu o svom zdravlju, da ih educiramo kako pravodobno prepoznati bolest i započeti liječenje. Jednom riječju da savjetujemo građane kako voditi što zdraviji i što kvalitetniji život.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
