«
Povratak na sadržaj
Broj 3 | Godina 2009
Branislav Bilić, direktor Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH
Agencija će zaštititi osiguranike
Nedostaje više suradnje i zajedničkih nastupa entitetskih Agencija kako one svoje ponašanje ne bi svele uglavnom na birokratsko-činovnički mentalitet, a manje na struku, a što je objektivna opasnost u ovakvom političkom okruženju
S Branislavom Bilićem, direktorom Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine razgovarali smo nakon što je Agencija objavila preliminarne rezultate poslovanja osiguravajućih društava u 2008. godini za područje Federacije BiH.
Kako bi ste ocijenili događanja na tržištu osiguranja u 2008. godini? Može li se govoriti o poboljšanju atmosfere za zakonito djelovanje osiguratelja i usklađivanje njihovog rada sa zakonom i podzakonskim aktima ili se u tom pogledu nije dogodio značajniji pomak?
Tržište osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj godini karakteriziraju već pomalo ustaljena višegodišnja obilježja, a ta su prosječna stopa rasta od 9 do 10% i dominantno učešće neživotnih osiguranja od 82%. Broj društava za osiguranje nije se mijenjao (15 društava za osiguranje i jedno društvo koje obavlja poslove reosiguranja). Jedino što je značajno napomenuti je da su u drugoj polovici 2008. godine pojedina društva počela poslovati i u jednom i u drugom entitetu, tako da postupno zaživljava jedinstveno tržište osiguranja. No, i dalje nedostaje više suradnje i zajedničkih nastupa Agencija kako one svoje ponašanje ne bi svele uglavnom na birokratsko-činovnički mentalitet, a manje na struku, što je objektivna opasnost u ovakvom političkom okruženju. Neophodni zakonodavni okvir poslovanja osiguravajućih društava stupio je na snagu, a na struci je da ga što adekvatnije primijeni u praksi na dobrobit osiguranika o kojima, čini se, društva u najvećoj mjeri "vode brigu" u fazi "prikupljanja premije", odnosno prodaje polica. Kada je u pitanju isplata šteta-obeštećenja osiguranicima, ne može se biti zadovoljan, no to je višegodišnji problem koji se prenosi i u tekuću 2009. godinu. Inače, sva su društva izvršila normativno usklađivanje svojih akata i registracije kod Agencije, što je slučaj i s posrednicima u osiguranju. Informativni sustav nije razvijen na zadovoljavajućoj razini, iako postoje odgovarajuće baze podataka, što stvara veliki nedostatak pri efikasnijem praćenju poslovanja, posebice kod obveznih osiguranja - autoodgovornosti. Agencije za nadzor osiguranja, Biro zelene karte, Zaštitne fondove, tehničke preglede, MUP i slične institucije neophodno je povezati u jedinstvenu bazu podataka ako se žele dosljednije primjenjivati propisane mjere (bonus-malus), aktuarski izračuni te pratiti rješavanje odštetnih zahtjeva, što nažalost većina društava za osiguranje izbjegava, nastavljajući praksu otezanja isplata, iako je zaštita osiguranika i oštećenika osnovni cilj osigurateljnog poslovanja.
Ako se dosljedno primijene načela solventnosti onda je nemogućnost isplate odštetnih zahtjeva "ključ u bravu" osiguravajućeg društva i zašto onda "plakati" nad posrnulim društvima
Iako je regionalni položaj tržišta osiguranja u BiH primjeren makroekonomskom položaju u regiji, po broju društava BiH je među liderima ne samo u regiji, nego, čini se, i u europskim razmjerima. Već godinama analitičari govore kako ovakvo malo tržište ne može podnijeti toliki broj osiguratelja, njih 26, kako pojedina društva nemaju ni kapital ni razvojne mogućnosti za opstanak, a broj društava se ne smanjuje. Kako to objasniti?
Vaša konstatacija o broju društava i veličini tržišta više je stajalište pojedinaca, odnosno naslijeđenih liderskih pozicija, jer za takve tvrdnje ne postoje objektivna i realna utemeljenja, ako se ozbiljnije sagledaju vrste proizvoda i kvaliteta usluga osiguratelja. Svi sve nude, bez neke posebne specijalizacije, a kada je u pitanju kapital, struktura aktive i isplata šteta čak ni veća društva ne mogu poslužiti kao dobar primjer. Međutim, društva su u proteklom razdoblju prilikom preregistracije morala zadovoljiti minimalne zahtjeve predviđene Zakonom. Za očekivati je, s obzirom da se radi o privatnom vlasništvu, da će u predstojećem razdoblju doći do specijalizacije na račun svaštarenja u ponudi, ili spajanja, odnosno preuzimanja portfelja pojedinih društava.
Neefikasnost u isplati šteta te nevođenje ili neažurno vođenje knjige šteta, ono je što po definiciji najviše pogađa osiguranike koji se, kako ste naveli u jednoj od svojih analiza, sve češće obraćaju Agenciji za pomoć. Postoje li mehanizmi kroz koje bi Agencija mogla djelovati na unapređenju ovog, daleko najvažnijeg segmenta poslovanja osiguravajućih društava?
Ako se dosljedno primijene načela solventnosti, odnosno osnovne postavke "modus vivendi" poslovanja osiguravajućeg društva, onda je nemogućnost isplate odštetnih zahtjeva "ključ u bravu" osiguravajućeg društva i zašto onda "plakati" nad posrnulim društvima, tim više što se ista pretežito bave obveznim osiguranjem od autoodgovornosti. Izbjegavanje plaćanja šteta i neažurnost u postupku isplate, bilo putem advokata, odnosno suda, neopravdano povećava troškove i samo prolongira agoniju društva te opterećuje druge koji vode poslovanje po principima struke. Zbog toga Agencija mora sve više preventivno djelovati, posebice jednoobraznim uvođenjem stroge evidencije i ažurnog vođenja knjiga štetnika pa je s tim u vezi usvojen Pravilnik o vođenju evidencije odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja.
Na koji će način globalna financijska kriza te recesija koja je prisutna i u BiH utjecati na tržište osiguranja F BiH? Jesu li osiguratelji kako u F BiH tako i u cijeloj državi, prema Vašoj procjeni, sposobni izdržati pad ekonomskih pokazatelja, slabljenje aktivnosti u gospodarstvu te posljedično i pad premijskih prihoda?
Ne bih se usudio govoriti o globalnoj krizi, a još manje o njenim reperkusijama na tržište osiguranja u Federaciji. Nije svako "zlo za zlo", treba ga iskoristiti kao priliku za promjene ka boljem, jer se ne radi samo o ekonomskoj i socijalnoj, nego i političkoj krizi u zemlji. Dovoljno je u nekim društvima pogledati unutarnje rezerve, posebice troškove, da bi se napravio pozitivan pomak.
Javnosti je poznato da su osiguratelji u F BiH još prije dvije godine potpisali Sporazum o poštivanju primjene Premijskog sustava X-AO i Uvjeta za obvezno osiguranje od AO, a na inicijativu Udruženja društava za osiguranje u F BiH. Vaš komentar ovog sporazuma je bio da je iluzorno raspravljati o nečemu što je obveza provođenja od trenutka dobivanja odobrenja za rad. Kakav je Vaš dojam, imaju li osiguratelji uopće volje da zajednički nastupaju po određenim pitanjima, pogotovo ako ona zadiru i u njihove pojedinačne interese?
Priča o Sporazumu o poštivanju primjene Premijskog sustava X-AO i Uvjeta za obvezno osiguranje od autoodgovornosti, uz krivo informiranje javnosti je zapravo izbjegavanje osnovnih načela ovog sustava što zamagljuje njegove osnovne odrednice (bonus-malus), dajući time lažnu sliku osiguraniku da je profitirao ako je dobio policu ispod cijene uz nezarađene popuste. Ovakvo ponašanje osiguratelja usmjereno je izravno protiv struke osiguranja i njih samih, no na žalost Udruženje osiguratelja ne želi učinkovitiju raspravu i određenje po ovim pitanjima, kao i o nelojalnoj konkurenciji, odnosno direktnom odljevu sredstava. Vjerojatno će se morati posegnuti za nekim drugim mjerama.
Prošla je još jedna godina bez dovršetka ključnih reformi za daljnji razvoj industrije osiguranja u BiH: reforme mirovinskog i sustava zdravstvenog osiguranja. Hoće li se daljnje prolongiranje ovih reformi negativno odraziti na samo tržište, s obzirom da se ono uglavnom oslanja na osiguranje od autoodgovornosti, kojem također slijedi stagnacija ili pad zbog očekivanog pada u prodaji automobila?
Reforme mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izravno su vezane uz standard građana i opću društveno-ekonomsku, odnosno gospodarsku situaciju u zemlji. Zakonodavstvo se donosi i priprema po entitetima što nije dobro, uz kabinetsko-birokratska rješavanja ovih pitanja. Ako se uzmu u obzir "teška vremena" koja nam predstoje, izlišno je i pomisliti da će se u ovom trenutku napraviti korak prema boljitku.
Upućeni u događanja na tržištu osiguranja primjećuju kako posrednici u osiguranju, već duže vrijeme, čini se sami nameću visinu provizija kod prodaje pojedinih vrsta osiguranja, naročito obveznih, te na taj način, kao neka vrsta mešetara, dolaze u znatno bolju poziciju od osiguratelja. Je li za Agenciju ovo pitanje problem kojim će se baviti u budućnosti ili će se rješavanje istog prepustiti samim osigurateljima?
Pitanje posredovanja u osiguranju je pravno-normativno uređeno, a za određene negativnosti koje se pojavljuju krivicu snose isključivo osiguravajuća društva, dozvoljavajući neposlovno ponašanje posrednika uz "flert" pojedinaca. Praviti se slijep na ova događanja i tražiti da Agencija rješava ove probleme je u najmanju ruku neposlovno i neozbiljno, ali Agencija će zaštiti osiguranika, bez obzira na čiji će to račun biti. Slične se stvari događaju i kod raspisivanja i odlučivanja po tenderima, te pokušaja zaobilaženja odredbi Zakona o javnim nabavkama.
Svojevremeno ste izjavili da postoji procjena kako je 20 posto neevidentiranog novca u osiguranju posljedica ilegalnog rada nekih stranih društava koja nemaju licencu Agencije. Je li se u tom smislu išta promijenilo? Koja osiguravajuća društva trenutačno posjeduju dozvole za rad u oba bh. entiteta i koliko je društava uopće pokazalo zanimanje za rad na cijeloj teritoriji BiH?
Osiguravajuća društva koja ispunjavaju uvjete za rad na području Bosne i Hercegovine to svoje pravo poslovanja ostvaruju preko podružnica po entitetima. Pet društava iz Federacije posluje u Republici Srpskoj, a tri društva iz Republike Srpske posluje u Federaciji. Detaljniji podaci mogu se pronaći na web stranici www.nados.ba.
Koje će biti ključne aktivnosti Agencije za nadzor osiguranja F BiH u ovoj godini?
Agencija će u ovoj godini posebnu pažnju, prilikom kontrole poslovanja osiguravajućih društava, usmjeriti na pitanja solventnosti, te ažurnosti isplate odštetnih zahtjeva, jer je zaštita osiguranika i jačanje financijske stabilnosti osiguratelja osnovna funkcija nadzora, a sve za dobrobit oblasti osiguranja.
Kako bi ste ocijenili događanja na tržištu osiguranja u 2008. godini? Može li se govoriti o poboljšanju atmosfere za zakonito djelovanje osiguratelja i usklađivanje njihovog rada sa zakonom i podzakonskim aktima ili se u tom pogledu nije dogodio značajniji pomak?
Tržište osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine u prošloj godini karakteriziraju već pomalo ustaljena višegodišnja obilježja, a ta su prosječna stopa rasta od 9 do 10% i dominantno učešće neživotnih osiguranja od 82%. Broj društava za osiguranje nije se mijenjao (15 društava za osiguranje i jedno društvo koje obavlja poslove reosiguranja). Jedino što je značajno napomenuti je da su u drugoj polovici 2008. godine pojedina društva počela poslovati i u jednom i u drugom entitetu, tako da postupno zaživljava jedinstveno tržište osiguranja. No, i dalje nedostaje više suradnje i zajedničkih nastupa Agencija kako one svoje ponašanje ne bi svele uglavnom na birokratsko-činovnički mentalitet, a manje na struku, što je objektivna opasnost u ovakvom političkom okruženju. Neophodni zakonodavni okvir poslovanja osiguravajućih društava stupio je na snagu, a na struci je da ga što adekvatnije primijeni u praksi na dobrobit osiguranika o kojima, čini se, društva u najvećoj mjeri "vode brigu" u fazi "prikupljanja premije", odnosno prodaje polica. Kada je u pitanju isplata šteta-obeštećenja osiguranicima, ne može se biti zadovoljan, no to je višegodišnji problem koji se prenosi i u tekuću 2009. godinu. Inače, sva su društva izvršila normativno usklađivanje svojih akata i registracije kod Agencije, što je slučaj i s posrednicima u osiguranju. Informativni sustav nije razvijen na zadovoljavajućoj razini, iako postoje odgovarajuće baze podataka, što stvara veliki nedostatak pri efikasnijem praćenju poslovanja, posebice kod obveznih osiguranja - autoodgovornosti. Agencije za nadzor osiguranja, Biro zelene karte, Zaštitne fondove, tehničke preglede, MUP i slične institucije neophodno je povezati u jedinstvenu bazu podataka ako se žele dosljednije primjenjivati propisane mjere (bonus-malus), aktuarski izračuni te pratiti rješavanje odštetnih zahtjeva, što nažalost većina društava za osiguranje izbjegava, nastavljajući praksu otezanja isplata, iako je zaštita osiguranika i oštećenika osnovni cilj osigurateljnog poslovanja.
Ako se dosljedno primijene načela solventnosti onda je nemogućnost isplate odštetnih zahtjeva "ključ u bravu" osiguravajućeg društva i zašto onda "plakati" nad posrnulim društvima
Iako je regionalni položaj tržišta osiguranja u BiH primjeren makroekonomskom položaju u regiji, po broju društava BiH je među liderima ne samo u regiji, nego, čini se, i u europskim razmjerima. Već godinama analitičari govore kako ovakvo malo tržište ne može podnijeti toliki broj osiguratelja, njih 26, kako pojedina društva nemaju ni kapital ni razvojne mogućnosti za opstanak, a broj društava se ne smanjuje. Kako to objasniti?
Vaša konstatacija o broju društava i veličini tržišta više je stajalište pojedinaca, odnosno naslijeđenih liderskih pozicija, jer za takve tvrdnje ne postoje objektivna i realna utemeljenja, ako se ozbiljnije sagledaju vrste proizvoda i kvaliteta usluga osiguratelja. Svi sve nude, bez neke posebne specijalizacije, a kada je u pitanju kapital, struktura aktive i isplata šteta čak ni veća društva ne mogu poslužiti kao dobar primjer. Međutim, društva su u proteklom razdoblju prilikom preregistracije morala zadovoljiti minimalne zahtjeve predviđene Zakonom. Za očekivati je, s obzirom da se radi o privatnom vlasništvu, da će u predstojećem razdoblju doći do specijalizacije na račun svaštarenja u ponudi, ili spajanja, odnosno preuzimanja portfelja pojedinih društava.
Neefikasnost u isplati šteta te nevođenje ili neažurno vođenje knjige šteta, ono je što po definiciji najviše pogađa osiguranike koji se, kako ste naveli u jednoj od svojih analiza, sve češće obraćaju Agenciji za pomoć. Postoje li mehanizmi kroz koje bi Agencija mogla djelovati na unapređenju ovog, daleko najvažnijeg segmenta poslovanja osiguravajućih društava?
Ako se dosljedno primijene načela solventnosti, odnosno osnovne postavke "modus vivendi" poslovanja osiguravajućeg društva, onda je nemogućnost isplate odštetnih zahtjeva "ključ u bravu" osiguravajućeg društva i zašto onda "plakati" nad posrnulim društvima, tim više što se ista pretežito bave obveznim osiguranjem od autoodgovornosti. Izbjegavanje plaćanja šteta i neažurnost u postupku isplate, bilo putem advokata, odnosno suda, neopravdano povećava troškove i samo prolongira agoniju društva te opterećuje druge koji vode poslovanje po principima struke. Zbog toga Agencija mora sve više preventivno djelovati, posebice jednoobraznim uvođenjem stroge evidencije i ažurnog vođenja knjiga štetnika pa je s tim u vezi usvojen Pravilnik o vođenju evidencije odštetnih zahtjeva neživotnih osiguranja.
Na koji će način globalna financijska kriza te recesija koja je prisutna i u BiH utjecati na tržište osiguranja F BiH? Jesu li osiguratelji kako u F BiH tako i u cijeloj državi, prema Vašoj procjeni, sposobni izdržati pad ekonomskih pokazatelja, slabljenje aktivnosti u gospodarstvu te posljedično i pad premijskih prihoda?
Ne bih se usudio govoriti o globalnoj krizi, a još manje o njenim reperkusijama na tržište osiguranja u Federaciji. Nije svako "zlo za zlo", treba ga iskoristiti kao priliku za promjene ka boljem, jer se ne radi samo o ekonomskoj i socijalnoj, nego i političkoj krizi u zemlji. Dovoljno je u nekim društvima pogledati unutarnje rezerve, posebice troškove, da bi se napravio pozitivan pomak.
Javnosti je poznato da su osiguratelji u F BiH još prije dvije godine potpisali Sporazum o poštivanju primjene Premijskog sustava X-AO i Uvjeta za obvezno osiguranje od AO, a na inicijativu Udruženja društava za osiguranje u F BiH. Vaš komentar ovog sporazuma je bio da je iluzorno raspravljati o nečemu što je obveza provođenja od trenutka dobivanja odobrenja za rad. Kakav je Vaš dojam, imaju li osiguratelji uopće volje da zajednički nastupaju po određenim pitanjima, pogotovo ako ona zadiru i u njihove pojedinačne interese?
Priča o Sporazumu o poštivanju primjene Premijskog sustava X-AO i Uvjeta za obvezno osiguranje od autoodgovornosti, uz krivo informiranje javnosti je zapravo izbjegavanje osnovnih načela ovog sustava što zamagljuje njegove osnovne odrednice (bonus-malus), dajući time lažnu sliku osiguraniku da je profitirao ako je dobio policu ispod cijene uz nezarađene popuste. Ovakvo ponašanje osiguratelja usmjereno je izravno protiv struke osiguranja i njih samih, no na žalost Udruženje osiguratelja ne želi učinkovitiju raspravu i određenje po ovim pitanjima, kao i o nelojalnoj konkurenciji, odnosno direktnom odljevu sredstava. Vjerojatno će se morati posegnuti za nekim drugim mjerama.
Prošla je još jedna godina bez dovršetka ključnih reformi za daljnji razvoj industrije osiguranja u BiH: reforme mirovinskog i sustava zdravstvenog osiguranja. Hoće li se daljnje prolongiranje ovih reformi negativno odraziti na samo tržište, s obzirom da se ono uglavnom oslanja na osiguranje od autoodgovornosti, kojem također slijedi stagnacija ili pad zbog očekivanog pada u prodaji automobila?
Reforme mirovinskog i zdravstvenog osiguranja izravno su vezane uz standard građana i opću društveno-ekonomsku, odnosno gospodarsku situaciju u zemlji. Zakonodavstvo se donosi i priprema po entitetima što nije dobro, uz kabinetsko-birokratska rješavanja ovih pitanja. Ako se uzmu u obzir "teška vremena" koja nam predstoje, izlišno je i pomisliti da će se u ovom trenutku napraviti korak prema boljitku.
Agencija će u ovoj godini, prilikom kontrole poslovanja osiguravajućih društava, posebnu pažnju usmjeriti na pitanja solventnosti te ažurnosti isplate odštetnih zahtjeva
Upućeni u događanja na tržištu osiguranja primjećuju kako posrednici u osiguranju, već duže vrijeme, čini se sami nameću visinu provizija kod prodaje pojedinih vrsta osiguranja, naročito obveznih, te na taj način, kao neka vrsta mešetara, dolaze u znatno bolju poziciju od osiguratelja. Je li za Agenciju ovo pitanje problem kojim će se baviti u budućnosti ili će se rješavanje istog prepustiti samim osigurateljima?
Pitanje posredovanja u osiguranju je pravno-normativno uređeno, a za određene negativnosti koje se pojavljuju krivicu snose isključivo osiguravajuća društva, dozvoljavajući neposlovno ponašanje posrednika uz "flert" pojedinaca. Praviti se slijep na ova događanja i tražiti da Agencija rješava ove probleme je u najmanju ruku neposlovno i neozbiljno, ali Agencija će zaštiti osiguranika, bez obzira na čiji će to račun biti. Slične se stvari događaju i kod raspisivanja i odlučivanja po tenderima, te pokušaja zaobilaženja odredbi Zakona o javnim nabavkama.
Svojevremeno ste izjavili da postoji procjena kako je 20 posto neevidentiranog novca u osiguranju posljedica ilegalnog rada nekih stranih društava koja nemaju licencu Agencije. Je li se u tom smislu išta promijenilo? Koja osiguravajuća društva trenutačno posjeduju dozvole za rad u oba bh. entiteta i koliko je društava uopće pokazalo zanimanje za rad na cijeloj teritoriji BiH?
Osiguravajuća društva koja ispunjavaju uvjete za rad na području Bosne i Hercegovine to svoje pravo poslovanja ostvaruju preko podružnica po entitetima. Pet društava iz Federacije posluje u Republici Srpskoj, a tri društva iz Republike Srpske posluje u Federaciji. Detaljniji podaci mogu se pronaći na web stranici www.nados.ba.
Koje će biti ključne aktivnosti Agencije za nadzor osiguranja F BiH u ovoj godini?
Agencija će u ovoj godini posebnu pažnju, prilikom kontrole poslovanja osiguravajućih društava, usmjeriti na pitanja solventnosti, te ažurnosti isplate odštetnih zahtjeva, jer je zaštita osiguranika i jačanje financijske stabilnosti osiguratelja osnovna funkcija nadzora, a sve za dobrobit oblasti osiguranja.
.jpg){kind=logo}
.jpg)
