Casopis za pravo, ekonomiku i praksu osiguranja i reosiguranja

Kraj je godine i, iako još nema podataka ni za studeni, već je sada izvjesno da će ga osigurateljno tržište dočekati u padu, kako u neživotnim tako i u životnim osiguranjima. Pad u neživotnim osiguranjima izravna je posljedica dramatično manjeg broja prodanih automobila na hrvatskom tržištu, pa od ukupnog pada premije neživota, koji iznosi 139 milijuna kuna, čak 130 milijuna pripada padu u kasko portfelju. Sol na kasko ranu stavlja i statistika. Ona kaže da je prosječna premija kaska za prvih deset mjeseci čak 10 posto manja nego prosječna premija kaska u istom razdoblju 2008 godine! Zbog svega toga kasko je nominalno pao dvostruko više negoli, primjerice, ukupni portfelj životnih osiguranja.
Životna osiguranja bilježe, pak, pad premije prije svega zbog pada jednokratnih polica u bankokanalu, s obzirom na manju kreditnu aktivnost nekih banaka (ZABA, PBZ). No, bilo je i dodatnih razloga pada premije životnih osiguranja, a to su:
povećanje stornacija
povećanje iznosa uzrokovanih istecima polica kod osiguratelja, kojima na istek dolaze petnaestogodišnje police
pad produkcije novih polica na tržištu 30 do 40 posto.
No, unatoč padu premije jednokratnih polica, one i dalje dominiraju tržištem. Statistika kaže da u 2009. čak dvije trećine nove premije životnih osiguranja čini premija jednokratnih polica! Doista iznenađujuće za sve, osim možda za osiguratelje čiji je rast premije životnih osiguranja u 2009. veći od 10 milijuna kuna.
I kako sad procijeniti 2010. godinu? Svi znamo da će biti "izazovna". Riječ "teška" izbjegavamo. Ali može li prodaja novih automobila dodatno pasti? Vjerojatno ne. Očekivati je da je taj segment pao na najnižu razinu i razumno je procjenjivati lagan rast prodaje novih automobila. To bi trebalo utjecati na lagani rast premije kaska. No,  prosječna premija kaska može i dalje padati jer je nedostatak premije kaska na tržištu mnoge učinio nervoznima. Iako se rijetko koji osiguratelj može pohvaliti pozitivnim tehničkim rezultatom u kasku, osobno se ne bih iznenadio kada bi se i u 2010. nastavio trend pada prosječne kasko premije, odnosno prosječne kasko premijske stope. Ugovaratelji postaju sve osjetljiviji na cijenu, nerijetko skupljaju više ponuda, a u takvom ozračju treba očekivati i sve veću važnost prodaje kaska i AO polica putem interneta. To će sve izvršiti dodatni pritisak na spomenuti tehnički rezultat kaska, koji je u ovom trenutku prava rak-rana hrvatske osigurateljne industrije.
Moramo se zapitati i može li se kreditna aktivnost hrvatskih banaka dodatno smanjiti u 2010. godini? Erste, RBA, Splitska i neke druge banke već sada imaju dinamičnu kreditnu aktivnost. To se najbolje vidi u rastu premije životnih osiguranja njihovih osigurateljnih partnera, koji, iako rastu na krilima jednokratnih polica, vjerojatno ne planiraju pad premije u 2010. godini. ZABA i PBZ već najavljuju, doduše stidljivo, come back na tržište kredita, pa kad se sve to uzme u obzir, ne bih se iznenadio da premija životnih osiguranja ipak lagano poraste u 2010. godini. Zbog toga što našim tržištem, odnosno razinom zaračunate premije, ipak i još uvijek dominiraju jednokratne premije i bankoosiguranje.
I ostaje nam treće, vječno pitanje. Što će biti s AO premijom? Hoće li ubrzanje puta Hrvatske prema EU ubrzati proces liberalizacije tržišta? Ako da, što će se dogoditi s prosječnom premijom? Teško je predvidjeti razvoj događaja jer pitanja je mnogo. No, ako gledamo prosječnu premiju AO police u Hrvatskoj, treba priznati da je osjetno veća nego u zemljama s kojima se volimo i želimo uspoređivati (Češka, Poljska, Mađarska, itd.). Uvriježene provizijske stope za AO police relativno su niske u Hrvatskoj. Liberalizacija AO tržišta zasigurno će utjecati na to da se obje vrijednosti pomaknu k regionalnom prosjeku. Iako će mnogi skočiti na pomisao o budućem mogućem smanjenju prosječne premije AO, osobito u svjetlu HZZO-ovih nameta, pozivam u pomoć još malo nevjerojatne statistike. Hrvatski osiguratelji su u prvih deset mjeseci ove godine prikupili gotovo identičan iznos premije kao u istom razdoblju prošle godine (porast 0,1 posto). Iznos isplaćenih šteta u tom je razdoblju manji za čak 178 milijuna kuna (pad 13 posto) nego u istom razdoblju prošle godine! Iako se taj pomak mora gledati zajedno s pomakom u pričuvama, tako velik pad isplaćenih šteta implicira da se tu ipak događa nešto pozitivno za industriju.