«
Povratak na sadržaj
Broj 12 | Godina 2008
Mnogo sreće u 2009. Trebat će nam svima
Godina u retrovizoru
Optimizam osiguratelja u pogledu rasta i razvoja osigurateljne industrije na početku ove godine zamijenio je poziv na prihvaćanje realnosti da je kriza tu, da pogađa svakog i da ni osiguratelji od toga nisu imuni
Bila je to godina velikih očekivanja. Većina osiguratelja u svojim je prognozama početkom 2008. optimistički tvrdila da je rast od 10 posto u 2007. bila samo trenutna slabost te kako očekuju da će u ovoj godini bilježiti rast za nekoliko postotaka veći. A onda je došao hladan tuš. Globalna financijska, a s njom i ekonomska kriza, počela je kucati na svačija vrata. Kako je godina odmicala optimizam se topio poput kocke leda u čaši tople vode, a krajem studenog na svom najvećem godišnjem skupu u Opatiji osiguratelji su priznali da će biti zadovoljni i s rastom od sedam posto. Optimizam je zamijenjen pozivom na susret s istinom i prihvaćanjem realnosti da je kriza tu, da pogađa svakog i da ni osiguratelji od toga nisu imuni.
I u već tradicionalnoj novogodišnjoj anketi časopisa "Svijet osiguranja", kojoj su se ovaj put odazvala gotovo sva osiguravajuća društva, većina osiguratelja smatra da je financijska i ekonomska kriza i za tu djelatnost postala pitanje i problem broj jedan, koji ih tjera da planove i način poslovanja preslaguju u hodu.
Kriza
Kad je riječ o posljedicama krize one su, priznaju osiguratelji, očite već u svakom segmentu osigurateljnog poslovanja. Smanjenje prinosa od ulaganja na financijskom tržištu dio osiguratelja već je natjeralo na dokapitalizaciju, dio se na to sprema, a svi zajedno ubrzano rade na racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova. Smanjena kreditna aktivnost banaka dovela je do znatnog pada bankoosiguranja koje je posljednjih godina bilo generator rasta životnih osiguranja. Manje kredita znači i manje kupljenih automobila, stanova i drugih nekretnina, a to znači i manje poslova za osiguranje. Lomovi na svjetskim burzama nisu zaobišli ni Hrvatsku pa je došlo do pada zanimanja za unit-linked proizvode životnih osiguranja, iako su po najavama osiguratelja za ovu godinu oni trebali postati nova snaga u rastu životnih osiguranja. Dodamo li tome otežanu naplatu premija i smanjenje iznosa premije zbog pada prihoda, onda neizvjesnost onoga što sutra još može donijeti - postaje veća.
U svemu ipak ohrabruje činjenica da je većina osiguratelja u svom poslovanju konzervativna, da nisu, kao što je to slučaj vani, preuzimali rizike banaka i rizičnih fondova. Velik je plus i to što su ulaganja u osiguranje u pravilu dugoročna i što po zakonskim odredbama osiguratelji polovicu svojih sredstava moraju uložiti u sigurne državne vrijednosnice čime postaje i manje vjerojatno da se u Hrvatskoj može dogoditi AIG. No jedno je, čini se, ipak sigurno. Idućih godina ne treba očekivati da će ulaganja na financijskom tržištu bitno utjecati na rast profitabilnosti osiguratelja te da će onaj tko bude želio brže i više rasti morati više nego dosad uložiti u razvoj i kvalitetu svoje osnovne djelatnosti.
Zakoni
Nezaobilazna tema kod svih je anketiranih i postojeća zakonska regulativa u osigurateljnoj djelatnosti. Sredinom godine usvojene su izmjene postojećeg Zakona o osiguranju u čijem je donošenju, tvrde osiguratelji, zaobiđena osigurateljna struka, kao što je to bio slučaj i u donošenju svih ranijih zakonskih akata. Od brojnih primjedbi osiguratelja na tekst Zakona usvojena je samo ona kojom će se od Nove godine zastupnicima omogućiti zastupanje više osiguravajućih kuća. Trenutno je za osiguratelje velik problem što postojeći zakonski okviri zabranjuju povezanost osiguratelja i agencija za zastupanje, a proces licenciranja prodavača obeshrabruje poduzetnike u osnivanju novih agencija za zastupanje. Time se bitno smanjuje jedan od kanala prodaje koji posvuda u svijetu, uz vlastite prodajne mreže, ima veliku ulogu u rezultatima osigurateljnog poslovanja.
Novu priliku za promjenu sadašnjeg stanja osiguratelji će imati već na proljeće za kad je najavljeno donošenje pročišćenog teksta Zakona o osiguranju.
Porezna politika
Porezna je politika još jedna nezaobilazna tema u anketi, posebno kad je riječ o životnim i zdravstvenim osiguranjima. Osiguratelji i ovaj puta, kao što to čine već godinama, upozoravaju da politika još nije prepoznala vrijednost i važnost tih vrsta osiguranja, kako za građane tako i za samu državu. Osiguratelji tvrde da su ta osiguranja zapravo oblici socijalne skrbi koji su važni i za sadašnjost i za budućnost ljudi te da bi ih država, po uzoru na razvijene europske zemlje, morala poticati poreznim olakšicama i stimulacijama.
Nelogično je, na primjer, da poslodavac koji dodatno zdravstveno osigurava svoje radnike te tako smanjuje potrošnju u javnom sektoru, mora za to platiti doprinos. Uz to, dodatna je korist od preventive i pravodobne zdravstvene zaštite u smanjenju broja bolovanja, rasterećenju javnog zdravstva i većim radnim učincima. Jednako je nelogično da poslodavac mora plaćati poreze i doprinose na uplaćene premije životnog osiguranja za svoje zaposlenike. Jer, svima je jasno da su postojeće mirovine nedostatne za mirnu starost, a privatno životno osiguranje jedno je od rješenja kako da se taj problem izbjegne. Pritom je i država na dobitku jer ne samo što će imati manje socijalnih problema s budućim umirovljenicima, nego će veće premije povećati i obvezna ulaganja osiguratelja u državne vrijednosne papire.
Liberalizacija
Liberalizacija cjenika u osiguranju od autoodgovornosti trebala je biti jedan od glavnih događaja godine. Ona je to i postala, ali na način koji nitko nije očekivao. Točnije od liberalizacije koja je stupila na snagu s 1. siječnjem ove godine, ništa bilo nije. Ni slova "L". Da prve laste ne znače uvijek da dolazi i proljeće potvrdili su Allianz i Generali koji su početkom godine prvi Hanfi dostavili nove liberalizirane cjenike, ali im ih je Hanfa vratila na doradu. Bez obrazloženja za javnost s jedne i druge strane. Obrazloženje je stiglo tek ovih dana i to nakon što je Hanfi upućena prijava zbog navodnog "zabranjenog sporazuma osiguratelja s ciljem zadržavanja cijena obveznog osiguranja na razini 1. siječnja 2008. iako je od toga dana uvedeno slobodno formiranje cijena".
Hanfa sada priznaje da je ona stopirala liberalizaciju zbog toga što osiguratelji nemaju adekvatnu bazu podataka za određivanje razine tehničkih pričuva koja bi jamčila sigurnost isplate šteta. Bez obzira što se to objavljuje tek sada, ostali osiguratelji tijekom godine nisu ni pokušali ući u utrku na tom najizdašnijem segmentu osigurateljne djelatnosti. Štoviše, tijekom godine prevladalo je, barem za javnost, razmišljanje kako prostora za neku korekciju cijena na niže i nema, jer većina osiguratelja ima problema kako s postojećom razinom premija pokriti štete. Za poskupljenje premija pak nitko nije imao hrabrosti. Možda i zbog toga što bi većini osiguranika koji su plaćali ono što je propisano morali objasniti kako je to poskupljenje rezultat višegodišnje nelojalne konkurentske borbe za nove klijente davanjem neopravdanih bonusa.
Životna osiguranja
Životna osiguranja također su trebala biti "hit godine" jer su, po očekivanjima osiguratelja, upravo ona trebala donijeti prevagu u većem rastu osigurateljne industrije. To je najveće očekivanje i najveće razočaranje, jer za prvih deset mjeseci ove godine životna osiguranja bilježe rast od samo 4,7 posto, dok su u 2007. imala rast od 14,2 posto. Već smo kazali da je glavni uzrok iznevjerenih očekivanja pad bankoosiguranja i pad zanimanja za fond police. Oba su uzroka izravna posljedica krize koja bi u konačnici mogla i dobro završiti, barem što se životnih osiguranja tiče. Ova je kriza, kako se ističe i u anketi, pokazala ljudima da je osiguranje od nepredvidivog i ulaganje u budućnost - prvi prioritet. Ako je kriza ta koja će ljude potaknuti na štednju za starost i loša životna iznenađenja, onda to životnim osiguranjima može dati novi zamah. A dio toga zamaha već se osjeća jer je velik pad bankoosiguranja i fond polica prikrio podatak da je ove godine ipak sklopljeno 120.000 novih polica životnog osiguranja. Ne treba posebno naglašavati da su u središtu zanimanja bile klasične police koje možda nose manju dobit, ali i nude veliku sigurnost.
Zdravstveno osiguranje
Jedna od rijetkih svijetlih točaka u poslovanju osiguratelja ove godine bilo je dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje bilježi rast znatno veći od prosjeka grupacije. Rezultat je to sve veće spoznaje hrvatskih građana da im javno zdravstvo ne može osigurati potrebnu zdravstvenu zaštitu brzo i u onoj mjeri koju bi željeli, ali i sve kvalitetnije
zdravstvene usluge koju im nude privatni osiguratelji. Međutim, i uz taj iznadprosječan rast osiguratelji upozoravaju da smo još daleko od europskih prosjeka u korištenju dobrovoljnog osiguranja. Krivca za to osiguratelji vide u državi koja ni u jednom od 43 zakonska akta kojima se regulira rad privatnih osiguratelja nije jasno utvrdila ulogu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u sustavu zdravstvene zaštite niti razriješila odnos javnog i privatnog zdravstva. Osiguratelji su mnogo očekivali od aktualnog prijedloga reforme zdravstva koji je u početnim tezama predviđao da zaposlenici dio zdravstvenog doprinosa izdvajaju u privatne zdravstvene kuće, ali se već nakon prvih rasprava o prijedlogu reforme od toga odustalo. Ipak, osiguratelji iz tog segmenta osigurateljne ponude ne odustaju od svojih prijedloga za izjednačavanje uvjeta poslovanja privatnih osiguratelja s uvjetima što ih ima HZZO, uvođenjem poreznih olakšica i stimulacija te partnerstva s javnim zdravstvom.
Izazov
Ono na što su mnogi osiguratelji u anketi izravno ili između redaka upozorili jest da postojeća kriza stavlja osigurateljnu industriju pred još jedan novi veliki izazov. Kako kvalitetnije poslovati i kroz kvalitetu, ali i kroz podizanje opće svijesti o vrijednostima osiguranja za svakog čovjeka, nadomjestiti smanjeni profit od ulaganja na financijskom tržištu. Dio rješenja nameće se sam po sebi i leži u podizanju kvalitete usluga, posebno u naplati šteta, u širenju ponude primjerene tržišnih zahtjevima i u većoj edukaciji svoga kadra. Drugi dio rješenja može se tražiti u primjerenijim i stimulativnijim zakonskim propisima, no tu će osiguratelji više nego dosad morati pokazati zajedništvo u nastupu prema regulatoru. I napokon, kako je netko od anketiranih lijepo primijetio, treba težiti izgradnji i razvoju osigurateljne kulture u svim tržišnim segmentima. S ispunjenjem tih pretpostavki bit će i manje loših percepcija o osigurateljnoj djelatnosti u očima javnosti, jer da one postoje priznaju i sami osiguratelji. Vjerojatno će se time riješiti i problem na koji mnogi upozoravaju, a to je da na relativno malom hrvatskom tržištu ima previše osiguratelja. Opstat će samo oni koji mogu prihvatiti nova pravila igre.
Sretna Nova
Gledajući u cjelini bila je to, po onome što je u anketi rečeno, godina koju bi većina osiguratelja voljela brzo zaboraviti kad ne bi bilo neizvjesnosti i bojazni od onoga što još kriza može donijeti. Zbog toga i za kraj: Mnogo sreće u novoj godini! Trebat će nam svima.
I u već tradicionalnoj novogodišnjoj anketi časopisa "Svijet osiguranja", kojoj su se ovaj put odazvala gotovo sva osiguravajuća društva, većina osiguratelja smatra da je financijska i ekonomska kriza i za tu djelatnost postala pitanje i problem broj jedan, koji ih tjera da planove i način poslovanja preslaguju u hodu.
Kriza
Kad je riječ o posljedicama krize one su, priznaju osiguratelji, očite već u svakom segmentu osigurateljnog poslovanja. Smanjenje prinosa od ulaganja na financijskom tržištu dio osiguratelja već je natjeralo na dokapitalizaciju, dio se na to sprema, a svi zajedno ubrzano rade na racionalizaciji poslovanja i smanjenju troškova. Smanjena kreditna aktivnost banaka dovela je do znatnog pada bankoosiguranja koje je posljednjih godina bilo generator rasta životnih osiguranja. Manje kredita znači i manje kupljenih automobila, stanova i drugih nekretnina, a to znači i manje poslova za osiguranje. Lomovi na svjetskim burzama nisu zaobišli ni Hrvatsku pa je došlo do pada zanimanja za unit-linked proizvode životnih osiguranja, iako su po najavama osiguratelja za ovu godinu oni trebali postati nova snaga u rastu životnih osiguranja. Dodamo li tome otežanu naplatu premija i smanjenje iznosa premije zbog pada prihoda, onda neizvjesnost onoga što sutra još može donijeti - postaje veća.
U svemu ipak ohrabruje činjenica da je većina osiguratelja u svom poslovanju konzervativna, da nisu, kao što je to slučaj vani, preuzimali rizike banaka i rizičnih fondova. Velik je plus i to što su ulaganja u osiguranje u pravilu dugoročna i što po zakonskim odredbama osiguratelji polovicu svojih sredstava moraju uložiti u sigurne državne vrijednosnice čime postaje i manje vjerojatno da se u Hrvatskoj može dogoditi AIG. No jedno je, čini se, ipak sigurno. Idućih godina ne treba očekivati da će ulaganja na financijskom tržištu bitno utjecati na rast profitabilnosti osiguratelja te da će onaj tko bude želio brže i više rasti morati više nego dosad uložiti u razvoj i kvalitetu svoje osnovne djelatnosti.
Zakoni
Nezaobilazna tema kod svih je anketiranih i postojeća zakonska regulativa u osigurateljnoj djelatnosti. Sredinom godine usvojene su izmjene postojećeg Zakona o osiguranju u čijem je donošenju, tvrde osiguratelji, zaobiđena osigurateljna struka, kao što je to bio slučaj i u donošenju svih ranijih zakonskih akata. Od brojnih primjedbi osiguratelja na tekst Zakona usvojena je samo ona kojom će se od Nove godine zastupnicima omogućiti zastupanje više osiguravajućih kuća. Trenutno je za osiguratelje velik problem što postojeći zakonski okviri zabranjuju povezanost osiguratelja i agencija za zastupanje, a proces licenciranja prodavača obeshrabruje poduzetnike u osnivanju novih agencija za zastupanje. Time se bitno smanjuje jedan od kanala prodaje koji posvuda u svijetu, uz vlastite prodajne mreže, ima veliku ulogu u rezultatima osigurateljnog poslovanja.
Novu priliku za promjenu sadašnjeg stanja osiguratelji će imati već na proljeće za kad je najavljeno donošenje pročišćenog teksta Zakona o osiguranju.
Porezna politika
Porezna je politika još jedna nezaobilazna tema u anketi, posebno kad je riječ o životnim i zdravstvenim osiguranjima. Osiguratelji i ovaj puta, kao što to čine već godinama, upozoravaju da politika još nije prepoznala vrijednost i važnost tih vrsta osiguranja, kako za građane tako i za samu državu. Osiguratelji tvrde da su ta osiguranja zapravo oblici socijalne skrbi koji su važni i za sadašnjost i za budućnost ljudi te da bi ih država, po uzoru na razvijene europske zemlje, morala poticati poreznim olakšicama i stimulacijama.
Nelogično je, na primjer, da poslodavac koji dodatno zdravstveno osigurava svoje radnike te tako smanjuje potrošnju u javnom sektoru, mora za to platiti doprinos. Uz to, dodatna je korist od preventive i pravodobne zdravstvene zaštite u smanjenju broja bolovanja, rasterećenju javnog zdravstva i većim radnim učincima. Jednako je nelogično da poslodavac mora plaćati poreze i doprinose na uplaćene premije životnog osiguranja za svoje zaposlenike. Jer, svima je jasno da su postojeće mirovine nedostatne za mirnu starost, a privatno životno osiguranje jedno je od rješenja kako da se taj problem izbjegne. Pritom je i država na dobitku jer ne samo što će imati manje socijalnih problema s budućim umirovljenicima, nego će veće premije povećati i obvezna ulaganja osiguratelja u državne vrijednosne papire.
Liberalizacija
Liberalizacija cjenika u osiguranju od autoodgovornosti trebala je biti jedan od glavnih događaja godine. Ona je to i postala, ali na način koji nitko nije očekivao. Točnije od liberalizacije koja je stupila na snagu s 1. siječnjem ove godine, ništa bilo nije. Ni slova "L". Da prve laste ne znače uvijek da dolazi i proljeće potvrdili su Allianz i Generali koji su početkom godine prvi Hanfi dostavili nove liberalizirane cjenike, ali im ih je Hanfa vratila na doradu. Bez obrazloženja za javnost s jedne i druge strane. Obrazloženje je stiglo tek ovih dana i to nakon što je Hanfi upućena prijava zbog navodnog "zabranjenog sporazuma osiguratelja s ciljem zadržavanja cijena obveznog osiguranja na razini 1. siječnja 2008. iako je od toga dana uvedeno slobodno formiranje cijena".
Hanfa sada priznaje da je ona stopirala liberalizaciju zbog toga što osiguratelji nemaju adekvatnu bazu podataka za određivanje razine tehničkih pričuva koja bi jamčila sigurnost isplate šteta. Bez obzira što se to objavljuje tek sada, ostali osiguratelji tijekom godine nisu ni pokušali ući u utrku na tom najizdašnijem segmentu osigurateljne djelatnosti. Štoviše, tijekom godine prevladalo je, barem za javnost, razmišljanje kako prostora za neku korekciju cijena na niže i nema, jer većina osiguratelja ima problema kako s postojećom razinom premija pokriti štete. Za poskupljenje premija pak nitko nije imao hrabrosti. Možda i zbog toga što bi većini osiguranika koji su plaćali ono što je propisano morali objasniti kako je to poskupljenje rezultat višegodišnje nelojalne konkurentske borbe za nove klijente davanjem neopravdanih bonusa.
Životna osiguranja
Životna osiguranja također su trebala biti "hit godine" jer su, po očekivanjima osiguratelja, upravo ona trebala donijeti prevagu u većem rastu osigurateljne industrije. To je najveće očekivanje i najveće razočaranje, jer za prvih deset mjeseci ove godine životna osiguranja bilježe rast od samo 4,7 posto, dok su u 2007. imala rast od 14,2 posto. Već smo kazali da je glavni uzrok iznevjerenih očekivanja pad bankoosiguranja i pad zanimanja za fond police. Oba su uzroka izravna posljedica krize koja bi u konačnici mogla i dobro završiti, barem što se životnih osiguranja tiče. Ova je kriza, kako se ističe i u anketi, pokazala ljudima da je osiguranje od nepredvidivog i ulaganje u budućnost - prvi prioritet. Ako je kriza ta koja će ljude potaknuti na štednju za starost i loša životna iznenađenja, onda to životnim osiguranjima može dati novi zamah. A dio toga zamaha već se osjeća jer je velik pad bankoosiguranja i fond polica prikrio podatak da je ove godine ipak sklopljeno 120.000 novih polica životnog osiguranja. Ne treba posebno naglašavati da su u središtu zanimanja bile klasične police koje možda nose manju dobit, ali i nude veliku sigurnost.
Zdravstveno osiguranje
Jedna od rijetkih svijetlih točaka u poslovanju osiguratelja ove godine bilo je dobrovoljno zdravstveno osiguranje koje bilježi rast znatno veći od prosjeka grupacije. Rezultat je to sve veće spoznaje hrvatskih građana da im javno zdravstvo ne može osigurati potrebnu zdravstvenu zaštitu brzo i u onoj mjeri koju bi željeli, ali i sve kvalitetnije
zdravstvene usluge koju im nude privatni osiguratelji. Međutim, i uz taj iznadprosječan rast osiguratelji upozoravaju da smo još daleko od europskih prosjeka u korištenju dobrovoljnog osiguranja. Krivca za to osiguratelji vide u državi koja ni u jednom od 43 zakonska akta kojima se regulira rad privatnih osiguratelja nije jasno utvrdila ulogu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u sustavu zdravstvene zaštite niti razriješila odnos javnog i privatnog zdravstva. Osiguratelji su mnogo očekivali od aktualnog prijedloga reforme zdravstva koji je u početnim tezama predviđao da zaposlenici dio zdravstvenog doprinosa izdvajaju u privatne zdravstvene kuće, ali se već nakon prvih rasprava o prijedlogu reforme od toga odustalo. Ipak, osiguratelji iz tog segmenta osigurateljne ponude ne odustaju od svojih prijedloga za izjednačavanje uvjeta poslovanja privatnih osiguratelja s uvjetima što ih ima HZZO, uvođenjem poreznih olakšica i stimulacija te partnerstva s javnim zdravstvom.
Izazov
Ono na što su mnogi osiguratelji u anketi izravno ili između redaka upozorili jest da postojeća kriza stavlja osigurateljnu industriju pred još jedan novi veliki izazov. Kako kvalitetnije poslovati i kroz kvalitetu, ali i kroz podizanje opće svijesti o vrijednostima osiguranja za svakog čovjeka, nadomjestiti smanjeni profit od ulaganja na financijskom tržištu. Dio rješenja nameće se sam po sebi i leži u podizanju kvalitete usluga, posebno u naplati šteta, u širenju ponude primjerene tržišnih zahtjevima i u većoj edukaciji svoga kadra. Drugi dio rješenja može se tražiti u primjerenijim i stimulativnijim zakonskim propisima, no tu će osiguratelji više nego dosad morati pokazati zajedništvo u nastupu prema regulatoru. I napokon, kako je netko od anketiranih lijepo primijetio, treba težiti izgradnji i razvoju osigurateljne kulture u svim tržišnim segmentima. S ispunjenjem tih pretpostavki bit će i manje loših percepcija o osigurateljnoj djelatnosti u očima javnosti, jer da one postoje priznaju i sami osiguratelji. Vjerojatno će se time riješiti i problem na koji mnogi upozoravaju, a to je da na relativno malom hrvatskom tržištu ima previše osiguratelja. Opstat će samo oni koji mogu prihvatiti nova pravila igre.
Sretna Nova
Gledajući u cjelini bila je to, po onome što je u anketi rečeno, godina koju bi većina osiguratelja voljela brzo zaboraviti kad ne bi bilo neizvjesnosti i bojazni od onoga što još kriza može donijeti. Zbog toga i za kraj: Mnogo sreće u novoj godini! Trebat će nam svima.
Vezani članci:
.jpg){kind=logo}
.jpg)
